Nu treba iskoristiti
to moguće, a da se pri tome izbjegnu zakonske nedorečenosti.
Predlagač naglašava da potreba za postizanjem sadržajnog i praktičnog zakonskog rješenja u ovoj oblasti predstavlja korak ka ispunjenju ciljeva u otklanjanju pravnih i drugih prepreka za investiciona ulaganja u FBIH, te da je ovaj zakonski tekst dio prioritetne reforme koja se provodi radi otklanjanja ključnih prepreka za investiciona ulaganja u FBIH, a koja bi u Federaciju BIH donijela znatna sredstva, kao i nova radna mjesta.
Međutim, advokatica Galiba Hrvačić-karačić smatra da se novim zakonskim rješenjima samo razdvajaju vrste likvidacionog postupka (koje su se provodile i po važećim zakonskim rješenjima).
- Ukoliko je osnovni razlog donošenja zakona da se izvrši ažuriranje podataka aktivnih poslovnih subjekata u sudskom registru, mišljenja sam da se novim zakonskim rješenjima takva svrha neće postići. Naime, likvidacija je postupak koji se provodi s ciljem potpunog namirenja povjerioca pravnog lica. Znači, da bi se likvidacioni postupak mogao okončati potrebno je da se svi povjerioci u potpunosti namire iz likvidacione mase pravnog lica. Upravo to je razlog zbog kojeg osnivači ne pokreću likvidacioni postupak za pravno lice koje ne obavlja poslovnu djelatnost, što su u pravilu dugovanja većine pravnih lica koja su prestala poslovati mnogo veća od likvidacione mase, što dovodi do zaključka i kada se likvidacioni postupak pokrene, povjerioci prijave svoja potraživanja koja se nemaju od čega isplatiti, pa se likvidacioni postupak obustavlja, govori advokatica.
Dodaje kako se rijetko dešava da se u tako pokrenutim likvidacionim postupcima ne pojave povjerioci koji imaju potraživanja po osnovu poreskih obaveza i neplaćenih doprinosa za PIO.
- Takvo pravno lice se može brisati jedino nakon provedenog stečajnog postupka u kojem se povjerioci samo srazmjerno namiruju od stečajne mase, objašnjava advokatica za Oslobođenje i tvrdi da se neće ovim zakonskim rješenjima postići smanjenje broja pravnih lica koja su neaktivna i ne obavljaju nikakvu djelatnost, a i dalje se vode kao aktivna u sudskom registru poslovnih subjekata.
Omogućeno je da općina na čijem se području nalazi nekretnina po službenoj dužnosti pokrene postupak i provede likvidaciju, kaže Škobić
Tek ukoliko ne postoje osnivači, odnosno pravni sljednici ili nasljednici osnivača, imovina može pripasti općini, upozorava Hrvačić-karačić
Dodatna razrada
- Iako sadašnji Zakon o likvidacionom postupku detaljno ne uređuje pitanje diobe imovine pravnog lica koja ostaje nakon što se povjerioci namire sa svojim potraživanjima iz likvidacione mase, i prema sadašnjoj sudskoj praksi, u skladu sa drugim zakonskim normama, preostala imovina se dijeli osnivačima srazmjerno njihovim udjelima, a tek ukoliko ne postoje osnivači (pravni sljednici ili nasljednici osnivača), takva imovina može pripasti općini na čijem području je registrovano sjedište pravnog lica, ocjenjuje Hrvačić-karačić.
Ističe da ni prema sadašnjim zakonskim rješenjima, “gdje bi općina dokazala svoj legitimitet - da joj pripada pravo na imovinu - nije onemogućeno da pokrene likvidacioni postupak”.
- Ukoliko je u parlamentarnu proceduru podnesen tekst Nacrta zakona sličnog sadržaja kakav je bio predložen još 2018. godine, tim zakonom će se samo dodatno razraditi postupci provođenja likvidacionog postupka, ali se neće uvesti ništa spektakularno, što će imati značajan uticaj na sadašnje stanje i ažurnost sudskog registra poslovnih subjekata, zaključuje.