Ne važi više ni da Srbin rado ide
Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je da li će u Srbiji i Hrvatskoj ponovo biti uvedeno obavezno služenje vojnog roka. Sagovornici su bili Predrag Petrović, direktor istraživanja Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, i Igor Tabak, an
Omer Karabeg: Nedavno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da je razgovarao sa vojnim vrhom Srbije o ponovnom uvođenju obaveznog služenja vojnog roka i da su mu generali iznijeli, kako je rekao, uvjerljivu argumentaciju da je to potrebno. Rekao je da im je naložio da mu do prvog maja dostave prijedloge. Znači li to da je uvođenje obaveznog vojnog roka u Srbiji gotova stvar?
Predrag Petrović: Nije još gotova, ali je veoma izvesna s obzirom da se Vojska Srbije već dugi niz godina suočava sa velikim odlivom kadra. Ne radi se samo o profesionalnim vojnicima, već pre svega o visokoobučenim oficirima. Vlast sada pokušava da popravi situaciju koja je posledica dugogodišnjeg lošeg upravljanja Vojskom Srbije, pa joj je najlakše da krene s pričom o obaveznom vojnom roku.
Najmanje korumpirana
Pored toga, aktuelizovanje te priče podiže rejting vlasti s obzirom na to da Vojska Srbije tradicionalno uživa visoko poverenje kod građana jer je vide kao najmanje korumpiranu instituciju.
Omer Karabeg: Nedavno je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić izjavio da se pripremaju tri scenarija dužine vojnog roka koji će biti prezentirani predsjedniku i premijeru i da će nakon toga uslijediti dogovor na koji način i od kada provoditi vojni rok. Znači li to da će uskoro biti donijeta odluka o ponovnom uvođenju obaveznog služenja vojnog roka u Hrvatskoj?
Igor Tabak: Mislim da je to jako neizvjesno, dapače čak i ne baš vjerojatno. U Hrvatskoj se ta tema povlači svakih nekoliko godina, uvijek s margine političkog spektra. U zadnji mjesec opet se o tome razgovaralo u Saboru, ali mislim da to treba staviti u predizborni kontekst budući da se ove godine u Hrvatskoj održavaju i parlamentarni, i predsjednički, i izbori za Europski parlament. U Hrvatskoj vojni rok nije ukinut, već je zamrznut odukom parlamenta, pa bi za njegovo odmrzavanje trebala odluka parlamenta.
Omer Karabeg: Zašto je obavezno služenje vojnog roka ponovo aktuelno u Srbiji? Da li zbog nestabilne situacije u svijetu, da li se Srbija osjeća ugroženom?
Predrag Petrović: Zvanično obrazloženje vojnog vrha je da vojsci nedostaje vojnika. U Srbiji je na snazi koncept vojne neutralnosti i totalne odbrane, što podrazumeva oslanjanje na vlastite snage. A to podrazumeva i služenje vojnog roka. Naravno, kao izgovor za jačanje vojske pominje se i da je geopolitička situacija u svetu veoma nepredvidiva i nestabilna.
Omer Karabeg: Da li je Kosovo jedan od motiva za jačanje vojske Srbije?
Predrag Petrović: Kosovo je visoko na listi prioriteta odbrane. To se ističe u strateškim dokumentima, ali nigde nije jasno rečeno da je potrebno jačati vojsku zbog toga što je moguće izbijanje sukoba na Kosovu.
Igor Tabak: Hrvatska je za razliku od Srbije u NATO-U i u Europskoj uniji. Ona je itekako svrstana. Hrvatska je na strani Ukrajine, a što se tiče Izraela, njena politika je u suglasju sa politikom Europske unije. U diskusijama oko vojnog roka bilo je spomena i Ukrajine, i Izraela, i Gaze, i Hutija, i Jemena i čega već sve ne, ali čini mi se da je dobrim dijelom ta rasprava bila potaknuta gledanjem naše političke desnice prema Beogradu i prema Srbiji.
Omer Karabeg: Znači li da oni koji se u Hrvatskoj zalažu za ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka misle da to treba uraditi zato što to radi Srbija?
Igor Tabak: To je jedan od argumenata, ali on se previše ne spominje, kao što se u Srbiji baš ne voli spominjati Kosovo, pa se onda priča o široj globalnoj situaciji i nekakvim novim prijetnjama.
Omer Karabeg: Ko se u Srbiji najviše zalaže da mladi ponovo obavezno idu u vojsku?
Predrag Petrović: Najviše se zalaže vlast koja je u prethodnih 10 godina u nekoliko navrata oživela tu ideju i pokušala da je stavi na političku agendu. Za to se, naravno, zalažu i opozicione desničarske političke partije. Za njih je vojska stub nacije i države i oni zahtevaju da mladi idu u vojsku kako bi sticali ne samo vojne veštine nego i moralne vrednosti koje navodno krase vojsku.
Igor Tabak: U Hrvatskoj se za ponovno uvođenje obveznog vojnog roka najviše zalaže desna opozicija koja je zapravo politički nerelevantna, dok su ljevica i centar glasno protiv toga. Vladajući HDZ, koji predstavlja desni centar, trenutno igra igru. U predizbornom kontekstu krade ideje desnici, među ostalim i pitanje vojnog roka, nastojeći da tu raspravu rastegne do izbora. To je igrokaz koji se kod nas ponavlja zadnjih 6, 7 godina, pa je ovo još jedna repriza.
Omer Karabeg: Gospodine Petroviću, pomenuli ste da je jedan od razloga uvođenja obaveznog služenja vojnog roka u Srbiji i to što nema dovoljno profesionalnih vojnika. Da li se vojska značajno osipa? Da li ljudi odlaze zbog malih plata i loših uslova?
Predrag Petrović: Prema proceni Vojnog sindikata Srbije, u prethodnih pet godina Vojsku Srbije je napustilo 10.000 profesionalnih vojnika i oficira, štojeogromanbroj.lošeplatesujedan od razloga, ali i radni uslovi i okruženje. Oni se suočavaju sa stalnom degradacijom profesionalnog načina upravljanja vojskom, bilo sa političkog, bilo sa vojnog nivoa. To je ono što im najviše smeta i na šta se najviše žale visokoobučeni i visokoškolovani oficiri. Inače, Vojnobezbednosna agencija vrši pritisak na članove Vojnog sindikata kako bi napustili sindikat i odustali od borbe za svoja radna prava.
Igor Tabak: S obzirom na to da se zadnjih godina ne objavljuje brojno stanje, meni je teško odgovoriti u kojoj mjeri se osipa profesionalni vojni kadar. Rekao bih, ipak, da je to tako jer je vidljivo da je sve teže naći mlade ljudi koji bi ušli u sustav oružanih snaga. Dakle, jasno je da postoji problem. O tome i svjedoči nedavno dizanje starosnih limita za boravak i nastavak rada u oružanim snagama. Ali mislim da sve to još nije totalno zabrinjavajuće jer je u Hrvatskoj trenutno u tijeku povećanje plaća u državnom sektoru, pa će i vojska imati ozbiljniju povišicu.
Omer Karabeg: Koliko bi trajalo obavezno služenje vojnog roka u Srbiji?pominju se tri mjeseca.
Predrag Petrović: Da, pominju se tri meseca, ranije se pričalo o šest, licitira se sa različitom dužinom trajanja vojnog roka. Ide se na kraće varijante kako bi se pridobila javnost, pre svega mladi da lakše prihvate služenje vojnog roka. Ali teško će ih biti ubediti jer istraživanja pokazuju da je polovina mladih ispitanika za, a polovina protiv. Za pretpostaviti je da će i iz one polovine, koja je za vojni rok, jedan broj svakako uložiti prigovor savesti.
Omer Karabeg: Imam utisak da se za ponovno uvođenje služenja vojnog roka najviše zalažu oni na koje se ta obaveza ne bi odnosila.
Predrag Petrović: Svakako. Za to se najviše zalažu ljudi srednjih godina i stariji, pa ukupan broj onih koji su za dostiže 70 posto. Ti ljudi se rukovode svojim sećanjima, za njih je nekadašnja vojska bila znatno bolja i uređenija. Oni imaju romantizovanu predstavu o tome kako vojska funkcioniše, a kao razlog za uvođenje vojnog roka često navode da mladi treba da se nauče redu i disciplini.
Igor Tabak: Kao i u Srbiji, uvođenju obaveznog služenja vojnog roka najveću podršku daje starija populacija, pa se onda čuje da mlade treba naučiti redu, ranom ustajanju, slaganju kreveta, slušanju starijih i autoriteta. Treba ih, navodno, odmaknuti od kompjutera i ekrana - nabiti im kondiciju, treba da budu u prirodi i da što više trče jer su pretili zato što se ne bave sportom ko što bi trebali. To je dobrim dijelom sadržaj te priče.
Omer Karabeg: Našao sam podatak da se 2007. godine preko 70 posto mladih u Hrvatskoj pozvalo na prigovor savjesti da bi izbjeglo da ide u vojsku. Pretpostavljam da bi se to ponovilo ako bude
Prema procjeni Vojnog sindikata Srbije, u prethodnih pet godina Vojsku Srbije je napustilo 10.000 profesionalnih vojnika i oficira, što je ogroman broj. Loše plate su jedan od razloga, objašnjava Petrović
uvedeno obavezno služenje vojnog roka.
Igor Tabak: Vrlo vjerojatno. Većina mladih je tada izbjegavala služenje vojne obveze s puškom. Međutim, civilno služenje bilo je dosta haotično, nije se znalo koliko je radnih sati bilo odrađeno, a još manje koliko je vrijedio posao koji su ročnici obavljali.
Omer Karabeg: Ima li konkretnih prijedloga o tome koliko bi trajalo služenje vojnog roka? Da li se i u Hrvatskoj pominju tri mjeseca?
Igor Tabak: Ima. Ministar obrane se izjasnio da mu se osobno, temeljem njegovog vojnog iskustva, tri mjeseca čine dobrom mjerom, ali bilo je riječi i o služenju od dva mjeseca koliko kod nas traje dragovoljno služenje. Prije izvjesnog vremena premijer je pomenuo varijantu od mjesec s nekakvim ljetnim tečajevima, spominjalo se nekakvo kampiranje u šumi,