Palestinski premijer Mohammad Shtayyeh podnio ostavku
Vlada palestinskog premijera podnijela je ostavku kako bi se omogućilo stvaranje širokog konsenzusa među Palestincima o političkim aranžmanima nakon rata u Pojasu Gaze
Palestinski premijer Mohammad Shtayyeh izjavio je jučer da podnosi ostavku kako bi omogućio formiranje širokog konsenzusa među Palestincima o političkim aranžmanima poslije rata u Pojasu Gaze.
“Podnosim ostavku vlade predsjedniku Mahmudu Abbasu”, rekao je Shtayyeh, dodajući da taj potez dolazi nakon razvoja događaja povezanih s agresijom na Pojas Gaze i eskalacije na Zapadnoj obali i u Jerusalemu.
Taj potez signalizira spremnost palestinskog rukovodstva koje podržava Zapad da prihvati promjene koje bi mogle dovesti do reformi koje se smatraju neophodnim za revitalizaciju palestinskih vlasti.
Širenje autoriteta
SAD žele reformisanu palestinsku vlast koja će upravljati Pojasom Gaze kada se završi rat Izraela i Hamasa, koji SAD i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom.
Predsjednik Abbas mora da odluči da li prihvata ostavku Shtayyeha i njegove vlade, a može i da traži od njega da ostane na dužnosti dok se ne imenuje stalna zamjena.
U izjavi vladi Shtayyeh, akademski ekonomista koji je preuzeo dužnost 2019, rekao je da će u sljedećoj fazi trebati uzeti u obzir novu stvarnost u Pojasu Gaze, koja je opustošena poslije skoro pet mjeseci teških borbi.
On je kazao da je pored novih političkih aranžmana potrebno proširivanje autoriteta (palestinske) Uprave na cijelu zemlju Palestinu.
Shtayyehovi komentari dolaze u vrijeme pritiska SAD-A na Abbasa da počne rad na političkoj strukturi koja može upravljati palestinskom državom nakon rata.
Palestinska uprava, formirana prije 30 godina u skladu s privremenim mirovnim sporazumom iz Osla, ima ograničenu vlast nad dijelovima okupirane Zapadne obale, ali je izgubila vlast u Gazi poslije borbe s Hamasom 2007.
Fatah, koji kontroliše Palestinsku upravu, i Hamas uložili su napore da postignu sporazum o vladi jedinstva i trebalo bi da se sastanu sutra u Moskvi. Visoki zvaničnik Hamasa istakao je da taj potez mora biti praćen širim sporazumom o vlastima nad palestinskim teritorijama.
“Ostavka Shtayyehove vlade ima smisla samo ako je u kontekstu nacionalnogkonsenzusaoaranžmanimaza sljedeću fazu”, rekao je za Reuters visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri.
Izrael je obećao da će uništiti Hamas i naveo da iz bezbjednosnih razloga neće prihvatiti vlast Palestinske uprave nad Gazom poslije rata, koji je izbio poslije napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra, a u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1.200 ljudi.
U odgovoru Izraela u Pojasu Gaze ubijeno je skoro 30.000 Palestinaca, navode zdravstvene vlasti pod kontrolom Hamasa.
Zapalio se vojnik
Prema procjeni organizacije Human Rights Watch (HRW), Izrael nije ispoštovao naredbu koju je prije tačno mjesec izdao Međunarodni sud pravde (MSP) Izraelu da mora hitno djelovati kako bi spriječio genocid u Gazi, uključujući omogućavanje pružanja hitno potrebnih osnovnih usluga i humanitarne pomoći.
“Izraelska vlada izgladnjuje 2,3 miliona Palestinaca u Gazi, dovodeći ih u još veću opasnost nego prije obavezujućeg naloga Svjetskog suda”, naglasio je Omar Shakir, direktor HRW-A za Izrael i Palestinu.
Aktivni pripadnik američkog ratnog zrakoplovstva, 25-godišnji Aaron Bushnell zapalio se u nedjelju ispred izraelskeambasadeuwashingtonuuznak protesta protiv rata u Gazi. Bushnell je jučer umro u bolnici.
I Švedska u NATO-U
Mađarski parlament odobrio je jučer kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-U, otvarajući put za pristupanje ove nordijske zemlje u Alijansu nakon skoro dvije godine intenzivnih pregovora i zadajući geopolitički udarac ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, saopćila je pres-služba parlamenta, a prenosi CNN.
Odobrenje mađarskog parlamenta bila je posljednja prepreka za ulazak ove zemlje u NATO. Švedska će se formalno pridružiti Alijansi i postati njena 32. članica nakon što podnese svoj instrument za pristupanje vladi SAD-A, koja je depozitar Sjevernoatlantskog ugovora.
Iz UN-A je saopćeno da je u februaru u odnosu na januar stiglo 50 posto manje humanitarne pomoći u Pojas Gaze
Kijev traži kazne
Kijev je pozvao Poljsku da kazni odgovorne za prosipanje ukrajinskog tereta žitarica na granici tokom vikenda, izjavio je jučer zamjenik premijera Oleksandar Kubrakov, prenosi RSE. Oko 160 tona ukrajinskog žita je uništeno. Poljski poljoprivrednici koji protestuju zbog, kako navode, nelojalne konkurencije iz Ukrajine, ali i ekoloških propisa EU, blokirali su granične prelaze s Ukrajinom, kao i autoputeve. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je blokada izazvala ozbiljne ekonomske gubitke i da je omela ratne napore.