Slučaj doktora Ilijaza Pilava

CIKBIH odbio je kandidaturu Ilijaza Pilava za člana Predsjedništva BIH iz Republike Srpske isključivo na osnovu njegovog nacionalnog porijekla

Zakonodavna vlast je najveća prepreka za primjenu ljudskih prava jer nedonošenjem ili donošenjem diskriminirajućih i često neprovodivih zakona proizvodi masovna kršenja ljudskih prava.

Procedura donošenja zakona od sačinjavanja prijedloga pa do parlamentarne procedure ne osigurava efikasnu primjenu zakona. Na osnovu člana 4.21. stav 3, a u vezi sa članom 8.1. stav 2 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i rješavajući po zajedničkom zahtjevu Stranke za Bosnu i Hercegovinu i kandidata Ilijaza Pilava za pravno razmatranje birački spisak da glasaju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u centralni birački spisak da glasa u Federaciji BIH može glasati ili za Bošnjaka ili Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda.

Dok člana Predsjedništva BIH koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske – jednog Srbina biraju birači upisani u centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova. 8.1. stav 1. Izbornog zakona BIH koji precizira da se za člana Predsjedništva BIH može kandidovati samo Bošnjak iz Federacije BIH, odnosno da se Bošnjak iz Republike Srpske ne može kandidovati za člana Predsjedništva BIH.

Specifično, CIKBIH je u ovoj odluci odredio da Ilijaz Pilav “ne može biti biran sa teritorije RS-A budući da se izjasnio kao Bošnjak”.

CIKBIH je odbio kandidaturu Stranke za BIH Ilijaza Pilava za člana Predsjedništva BIH iz Republike Srpske isključivo na osnovu njegovog nacionalnog porijekla. Kao takva, ova odluka je diskriminatorna, te je protivna Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropskoj konvenciji i njenim protokolima, te i nizu drugih međunarodnopravnih instrumenata koji su na snazi u Bosni i Hercegovini.

Evropska konvencija

Ustav BIH jasno ukazuje da prava i slobode predviđeni u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima (Ustav BIH, član II, stav 2).

Evropska konvencija i njeni protokoli imaju prioritet i nad Izbornim zakonom BIH, te se odredbe tog zakona, koji su protivni Evropskoj konvenciji i njenim protokolima, ne smiju primjenjivati. Ovo uključuje i navedenu odredbu Izbornog zakona koju je CIKBIH koristio pri odbijanju kandidature kandidata Stranke za BIH Ilijaza Pilava za člana Predsjedništva BIH iz Republike Srpske, s obzirom na to da ta odredba nalaže diskriminaciju na osnovu nacionalnog porijekla. Shodno tome, odluka CIKBIH koja se bazira na ovoj odredbi mora biti ništavna.

Mirsad Cvrk rođen je 27. 4. 1971. Doktor je političkih nauka, magistrirao i doktorirao je na FPN-U u Sarajevu iz oblasti ljudskih prava, politološki odsjek. Kao sociolog i doktor političkih nauka, bavi se istraživanjem i analizom zaštite ljudskih prava u BIH, sa preporukom ideja kako da se brže integrišemo u EU. Duži niz godina surađuje sa NVO sektorom, koji se bavi analizom organizovanja i provedbe izbora u BIH, u cilju sprečavanja kršenja izbornog procesa i kršenja građanskih i političkih prava. Ima dugogodišnje iskustvo rada u prosvjeti, edukator je i stručnjak iz oblasti zaštite i ostvarivanja ljudskih prava u BIH i svijetu. Autor je više knjiga o ostvarivanju ljudskih prava u državi BIH, sa posebnim osvrtom na Srebrenicu, gdje se dogodio genocid 1995. i gradove za koje se UN obavezao da će ih zaštititi 1993.