Savjetnik smatra da počinilac može činiti krivična djela sve dok se ne odštampa Službeni glasnik
Anto Nobilo, advokat iz Hrvatske i pravni savjetnik Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske i SNSD-A, u procesu koji se vodi pred državnim Sudom, u više javnih istupa branio je svog klijenta. Problem su izmjene Krivičnog zakona BIH koje je nametnuo visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt, pa Nobilo kaže da su one, “ako se zanemari Schmidtova upitna uloga kao zakonodavca, stupile na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku BIH, odnosno 8. jula 2023”, dok je Dodik navodno inkriminisane ukaze potpisao 7. jula. To, za Nobila, znači da u vrijeme potpisivanja ukaza Schmidtov “sporni” zakon nije bio na snazi.
U analizi pravnih eksperata, koju Oslobođenje objavljuje u ovom broju, navodi se da je Nobilo “načelo upoznatosti sa zakonskom normom ili zakonom zakomplikovao do te mjere kako bi time implicirao da jedan počinilac krivičnog djela, koji zna da je novi krivični zakon donesen, može izvršavati krivična djela cijelu sedmicu, dok čeka da štamparije Službenog glasnika završe svoj posao”.
Eksperti kroz primjere evropske prakse pojašnjavaju da je u samim izmjenama, preciznije u članu 4. (Stupanje na snagu) navedeno da zakon stupa na snagu 2. jula 2023. godine, objavljuje se na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika, te se odmah objavljuje u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine. Dakle, odluka o izmjenama KZBIH objavljena je na webu OHR-A 1. jula, pa je izmijenjeni zakon, kada je Dodik 7. jula potpisao ukaz kojim RS odbacuje odluke visokog predstavnika, već bio na snazi.
Ni sam klijent nije mnogo pomogao Nobilu, koji se pozivao i na međunarodno pravo. Milorad Dodik je, dan nakon odluke Christiana Schmidta, na Kozari pred novinarima govorio 55 minuta.
- Republika Srpska odbacuje Christiana Schmidta kao visokog predstavnika ne zato što je to naš inat i neko nadmetanje, nego zato što ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-A, kako je to predviđeno Dejtonskim sporazumom, poručio je Dodik, spomenuvši i kako će potpisati zakone koje je nedavno usvojila Narodna skupština RS-A uprkos odlukama visokog predstavnika.
Pravnici napominju da i Evropski sud za ljudska prava i Ustavni sud BIH predviđaju mogućnost vanjske intervencije u pravni sistem države. U jednom slučaju to je međunarodni ugovor, a u drugom akt visokog predstavnika.
Po načelu dostupnosti ti vanjski akti trebaju biti uključeni u domaće pravo, upozoravaju eksperti.
Najavio je Dodik i da će tužiti visokog predstavnika Christiana Schmidta čim nađe njemačkog državljanina spremnog da to učini u njegovo ime. Do kraja 2023. trebao je zabraniti djelovanje državnih institucija u RS-U. Od svega toga, jedino izvjesno je novo ročište entitetskom predsjedniku, zakazano za 6. mart u Sudu BIH.