Hrvatska po rastu BDP-A druga u EU
Potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-A, porasla je u četvrtom kvartalu prošle godine za 5,3 posto
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o godišnjem rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za Republiku Hrvatsku za četvrti kvartal 2023. (odnosi se na razdoblje od listopada do prosinca prošle godine). U tom razdoblju hrvatski BDP u odnosu na isto razdoblje 2022. porastao je za 4,3 posto.
“Riječ je o drugoj najvećoj stopi rasta BDP-A u 2023. godini u cijeloj Europskoj uniji nakon Malte”, komentirao je predsjednik Vlade Andrej Plenković, osvrnuvši se na podatke DZS-A.
U odnosu prema prethodnom, trećem tromjesečju, stopa rasta je 1,3 posto, a za cijelu 2023. procjena pokazuje rast BDP-A od 2,8 posto, koliko iznosi posljednja prognoza Vlade RH.
Pozitivna kretanja
“Naš rast od 2,8 posto je pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja. To je već dvanaesti kvartal zaredom da hrvatski BDP raste, pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-A. S ovakvim rastom u 2023. Hrvatska će dosegnuti više od 75 posto prosjeka razvijenosti Europske unije, time ostvarujemo i naše ciljeve iz Nacionalne razvojne strategije”, rekao je Plenković.
Vlada očekuje nastavak rasta na razini od 2,8 posto i u 2024. godini, najavio je premijer, što je značajno više od predviđenog rasta na razini EU, koji Europska komisija predviđa na 0,9 posto.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-A, porasla je u četvrtom kvartalu prošle godine za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, na što je najviše utjecao porast prometa trgovine na malo.
Potrošnja države u četvrtom kvartalu 2023. ostvaruje realan rast od 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvoz robe i usluga pao je u četvrtom kvartalu prošle godine za 4,4 posto na godišnjoj razini, pritom je izvoz robe pao za 8,7 posto, a usluga porastao za 0,9 posto.
Ministar financija Marko Primorac (HDZ) izjavio je da se gospodarski rast od 4,3 posto u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu prvenstveno temelji na rastu osobne potrošnje i investicijama iz europskih sredstava, te da bi poželjnije bilo da rast BDP-A dominantno počiva na izvozu.
“Ono što je svakako činjenica, to je da bismo se svi zajedno više veselili kada bi do rasta BDP-A dolazilo temeljem rasta izvoza, neto iznosa izvoza, a ne isključivo potrošnje i državnih investicija. Ova stopa rasta je dobra, kvalitetna, puno bolja od stope rasta u drugim državama članicama Europske unije, međutim, voljeli bismo da je struktura rasta našega BDP-A drugačija”, rekao je Primorac.
“Nije iznenađenje”, izjavio je glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja komentirajući najnovije podatke o rastu hrvatskog BDP-A.
“Pogotovo kad se uzme u obzir rast realnog prometa u trgovini na malo te realan rast plaća u drugoj polovici 2023. Isto vrijedi za porast investicijske aktivnosti gdje je doprinos sredstava EU evidentan”, kaže Šaravanja.
Ističe kako će i ove godine osobna potrošnja igrati ključnu ulogu u određivanju BDP-A s obzirom na porast minimalne plaće, povećanje plaća u javnom i državnom sektoru te općenitog nedostatka radne snage.
“Međutim, kao i kod sredstava iz fondova EU, ne možemo dugoročno očekivati ovoliko izražen doprinos rasta plaća rastu BDP-A. Fokus mora biti na unapređenju kvalitete strukture rasta BDP-A”, zaključuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).
Analitičari tvrde da ekonomija ide u rentijerskom smjeru, a upozoravaju na stagnaciju investicija u realnom sektoru i gospodarstvu
Pad izvoza
Rast BDP-A koji se temelji na osobnoj potrošnji i europskim fondovima dugoročno nije održiv, tvrde analitičari. Za pad robnog izvoza kažu da je zabrinjavajući, u padu su industrijska proizvodnja i poljoprivreda. Tvrde da ekonomija ide u rentijerskom smjeru, upozoravaju na stagnaciju investicija u realnom sektoru i gospodarstvu. Jedan dohodovni sloj ljudi od srednjeg prema vrlo visokom dohotku troši zaista puno, onaj drugi dio stanovništva RH ovu stopu 4,3 posto nije osjetio, izjavila je profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov.
Ona kaže da će i ova godina biti dobra za Hrvatsku, BDP će sigurno biti tri posto.
“A do kada će to trajati – ne znam”, kaže profesorica.