Studentima treba znanje, ali i posao
Predstavnički dom Parlamenta FBIH razmatrat će prijedlog Zakona o dopunama Zakona o radu kojim se omogućava rad redovnim, vanrednim i studentima koji studiraju na daljinu
Sjednica Predstavničkog doma federalnog Parlamenta zakazana je za danas. Poslanici bi, pored ostalog, trebali razmatrati prijedlog Zakona o dopunama Zakona o radu, koji je na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike utvrdila Vlada FBIH i uputila u parlamentarnu proceduru na usvajanje po skraćenom postupku.
Povećan rizik
Ovim se omogućava rad redovnim, vanrednim i studentima koji studiraju na daljinu na privremenim i povremenim poslovima u trajanju do 180 dana tokom jedne kalendarske godine, s tim da su u tekst Zakona ugrađeni svi mehanizmi zaštite na radu, što podrazumijeva da studenti ne smiju biti angažovani na poslovima povećanog rizika.
Kako se navodi u obrazloženju predloženog rješenja, student je dužan dostaviti odgovarajući dokaz, potvrdu ili uvjerenje o svom statusu, koje može izdati isključivo akreditovana visokoškolska ustanova kod koje studij pohađa redovno, vanredno, učenjem na daljinu ili kombinovanjem ova tri modela studiranja. Student koji zaključuje ugovor o privremenim i povremenim poslovima ne može biti mlađi od 18 niti stariji od 26 godina.
Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u toku rada pod istim uslovima kao i za radnike u radnom odnosu, te druga prava u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Kako je ranije izjavio Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, na dopune Zakona su se odlučili zbog velikog broja zahtjeva poslodavaca, inicijativa zastupnika i zastupnica federalnog Parlamenta, kao i zbog odlaska mladih iz zemlje. Dodao je da će usvajanjem dopuna Zakona o radu poslodavcima biti omogućeno jednostavno angažovanje osoba za obavljanje poslova za koje se ne isplati zaposliti radnike u radni odnos po osnovu ugovora o radu, kao što su sezonski i pomoćni tehnički poslovi.
- Legalizovanjem rada studenata nastojimo smanjiti brojne malverzacije i pojednostaviti kontrolu nadležnih inspekcija, te na taj način utjecati na smanjenje utjecaja sivog tržišta rada, odnosno rada na crno koji je u nedostatku pravnih propisa već uobičajen na našem tržištu rada, naglasio je Delić, koji očekuje da Parlament što prije usvoji dopune Zakona, kako bi njegova primjena počela prije sezone u kojoj se na tržištu rada, posebno u uslužnim djelatnostima, traži radnik više.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BIH, rekao je za Oslobođenje da podržava prijedlog federalne Vlade i da mu je drago što, kako kaže, neko razmišlja o našim firmama, da im se obezbijedi radna snaga i napokon usvoji rješenje kojim se dozvoljava angažman studenata.
Stimulisanje radnika
- Uz sve ovo, apelujem na vlasti da dozvole uvoz radne snage, ali i na poslodavce da prije početka sezone pokušaju stimulisati radnike da ne mijenjaju radnu sredinu, da ostanu tamo gdje su zaposleni, posebno u sezoni. Jedan od najvećih problema u našoj zemlji je to što nema radne snage. Moram vam reći i da mnogi čak razmišljaju o djelatnostima gdje im nije potrebna radna snaga. Sve u svemu, bit će dobro ako se ove dopune Zakona usvoje u Parlamentu vrlo brzo, rekao je Hadžić.
Crna Gora: Čekaju da dijete prohoda
Crna Gora ne može se pohvaliti visokim procentima kad je u pitanju obuhvat prvom dozom vakcine. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) za Vijesti su kazali da je trenutno obuhvat prvom dozom vakcine kod djece rođene 2018. godine 79,3 procenta.
- Za rođene 2019. godine obuhvat iznosi 74,1, za rođene 2020. je 66,3, za rođene 2021. godine iznosi 45,5, a za djecu rođenu 2022. iznosi 17,4 procenta. Drugom dozom vakcinisano je 63,7 odsto djece rođene tokom 2017. godine, što je značajno ispod obuhvata od 95 procenata i predstavlja otežavajuću i zabrinjavajuću okolnost, naglasili su iz IJZCG.
Zabrinjava i to što je procenat vakcinisanih u Podgorici manji u odnosu na nacionalni obuhvat. Tako je vakcinisano 78,9 odsto djece rođene 2018. godine, 71,1 odsto djece rođene 2019, te 63,3 odsto djece rođene 2020.
Obuhvat vakcinom djece rođene 2021. godine u Podgorici je 41,7, a 2022. tek 12,3 odsto.
- U svjetlu nepovoljne epidemiološke situacije zbog pojave malih boginja u Srbiji, Albaniji, kao i Bosni i Hercegovini i Rumuniji, koje su proglasile epidemiju, Institut za javno zdravlje Crne Gore skrenuo je pažnju na ozbiljan rizik od importacije malih boginja i potencijalne epidemije u našoj zemlji, saopšteno je iz IJZCG.
Iz te zdravstvene ustanove su upozorili i na to da su male boginje izuzetno zarazna bolest koja se ispoljava osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i visokom tjelesnom temperaturom.
- Ono što prati male boginje predstavlja najveću opasnost, a to su komplikacije, prije svega teške upale pluća, zatim upale uha, ali i najteže komplikacije koje mogu da se jave u vidu upale mozga - encefalitisa. Komplikacije čine da se na oko hiljadu oboljele djece bilježi u prosjeku jedan smrtni
Na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma su i prijedlozi zakona o poduzetničkoj infrastrukturi u FBIH i o poticanju razvoja male privrede
Najveća opasnost su komplikacije, prije svega teške upale pluća, zatim upale uha, ali i najteže koje mogu da se jave u vidu upale mozga - encefalitisa, upozorava IJZCG
slučaj u razvijenim državama, dok je u nerazvijenijim državama ta stopa višestruko veća i od sto oboljelih smrt će se registrovati kod tri do pet osoba. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su djeca mlađa od dvije godine, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sistemom, saopštili su iz IJZCG.
Podaci upitnika Vijesti ukazuju na to da najveći broj roditelja, ipak, odgađa imunizaciju protiv malih boginja, ali i dalje, u velikom broju, ima onih koji odbijaju da njihovo dijete primi MMR vakcinu i vjeruju u teoriju zavjere da je povezana sa autizmom.
Od 1.574 roditelja, koliko ih je popunilo anketu na portalu Vijesti, njih 1.295 tvrdi da su vakcinisali djecu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole. Većina njih djecu je odvela na vakcinaciju kada su imala između 12 i 24 mjeseca. Od 279 roditelja koji to još nijesu uradili, 101 tvrdi da odbijaju vakcinaciju. Kao razloge navode strah da će dijete razviti autizam, štetne sastojke vakcine, navodna loša iskustva iz okruženja, dok ima i onih koji tvrde da im upravo ljekari savjetuju da ne vakcinišu djecu.
Pedesetak roditelja odgovorilo je da njihovo dijete još nije vakcinisano zbog učestalih prehlada, ovčjih boginja i ostalih virusnih infekcija.
Među roditeljima koji su odgovorili na pitanja Vijesti ima i onih čija djeca, tvrde, zbog osnovnih stanja i bolesti ne mogu da prime vakcinu - imaju teške alergijske reakcije ili neurološko oboljenje, rođena su prije vremena, treba da idu na operaciju i slično.
Rezultati upitnika Vijesti potvrđuju tvrdnje nadležnih da je u Crnoj Gori odgađanje vakcinacije veći problem od odbijanja, a roditelji u velikoj mjeri tvrde i da izabrani pedijatri ne rade dovoljno na tome da im objasne prednosti imunizacije, posljedice odbijanja i sastav vakcine.
Na anketna pitanja pristiglo je najviše odgovora iz Podgorice, Nikšića, Bara i Budve.
BIH: Imunizacija u padu
Bosna i Hercegovina i dalje bilježi alarmantne podatke o broju oboljelih od morbila (krzamak, ospice). Epidemija ovog zaraznog oboljenja je krenula iz Tuzlanskog kantona početkom godine, gdje je oboljelo 214 djece, i dalje se širi i bilježi povećanje slučajeva. U Sarajevskom kantonu je do sada prijavljeno 159 slučajeva oboljelih od morbila. Prema posljednjim izvještajima u Federaciji Bosne i Hercegovine prijavljeno je oko 370 djece oboljele od morbila.
U Republici Srpskoj evidentiran je mali broj oboljele djece, njih 11, i u ovom slučaju radi se o nevakcinisanoj djeci iz Bijeljine i Banje Luke. Brčko distrikt bilježi 10 oboljelih u februaru, a u januaru nisu imali prijava. Od toga četvero je nepotpuno vakcinisanih, a šest nevakcinisanih.
Kada je riječ o procijepljenosti, naglašavaju da je BIH daleko od 2007, kada smo imali 95 posto vakcinisanih