E roditeljskih odluka
u zemlji. Tako je u našoj zemlji, prema njihovim podacima, imunizacija protiv morbila u 2022. godini iznosila 58 posto, 2021. je bila 61 posto, 2020. godine 61 posto, dok je 2019. iznosila 65 posto.
U Federaciji je prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBIH obuhvat prvom dozom cjepiva protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2022. godini iznosio zabrinjavajućih 52,7 posto, odnosno od planiranih 17.019 cijepljeno je 8.972 dojenčadi. Obuhvat preko 95 posto nije zabilježen niti u jednom kantonu. U protekloj godini 2.552 djece dobilo je prvu dozu MRP cjepiva u dobi starijoj od 24 mjeseca, kaže prof. dr. Sanjin Musa, voditelj Službe za epidemiologiju federalnog Zavoda.
Tako je prema podacima u FBIH 2022. obuhvat vakcinacije MRP jednom dozom iznosio 52,7, a sa dvije doze 53,1. Godine 2021. jednom dozom MRP vakcinisano je 55,1 posto, a sa dvije doze 55,1. Godine 2020. jednom dozom vakcinisano je 52,3, a sa dvije 49 posto djece.
Godine 2019. bilo je primjetno povećanje vakcinisanih sa obuhvatom jednom dozom 79 posto i sa dvije doze 68,5, dok je u 2018. jednom dozom MRP vakcinisano 68,4, te sa dvije doze ove vakcine 68,4 posto djece.
Cijepljenje drugom dozom MRP vrši se u šestoj godini. U Federaciji BIH 2022. obuhvat je iznosio 53,1 posto. Također, dodatno je cijepljeno 2.474 djece drugih dobnih skupina drugom dozom MRP.
U Kantonu Sarajevo, kako nam je kazala epidemiologinja dr. Anisa Bajramović iz Zavoda za javno zdravstvo KS-A, usljed epidemije morbila pojačana je vakcinacija te je tako od 25. 1. do 27. 2. vakcinisano čak 3.659 djece u predškolskim i školskim dispanzerima.
Prim. mr. med. sci. Blaško dr. Topalović, epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, u izjavi za Oslobođenje kaže da vakcinalni status oboljelih osoba ukazuje da je 97,7 posto nevakcinisanih i nepoznatog vakcinalnog statusa. Pored ranije
U Sarajevskom kantonu je do sada prijavljeno 159 slučajeva oboljelih od morbila. Prema posljednjim izvještajima, u FBIH je oko 370 oboljele djece
poznatih faktora za odgađanje ili odbijanje vakcinacije (prioritetnost, povjerenje i pristupačnost) i pored činjenice da su vakcine sigurne i dostupne, treba imati u vidu i pandemiju Covid-19 koja je negativno uticala na provedbu Programa obaveznih imunizacija.
- Odgađanje ili odbijanje vakcinacije značajno utiče na uvećanje kritične mase nevakcinisane djece/sniženje kolektivnog imuniteta u zajednici, što olakšava prodor infektivnog agensa (u ovom slučaju virusa morbila) u nevakcinisanu skupinu i brzo širenje bolesti u epidemijskim razmjerama uz teže kliničke slike kod oboljelih osoba i veću mogućnost razvijanja komplikacija, pojašnjava dr. Topalović.
Doc. dr. Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju i dr. Irena Špegar Drobac, epidemiologinja u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, upozoravaju u izjavi za Oslobođenje da je u posljednje četiri godine evidentan konstantan pad vakcinacije MRP vakcinom.
- Nizak obuhvat MRP vakcinom automatski povećava broj osjetljive djece na morbile, rubeolu i parotitis, tako da se stvaraju uslovi za pojavu epidemija, kazale su epidemiologinje naglašavajući da je 2021. obuhvat MRP vakcinom bio oko 71 posto, što znači da na 10.000 novorođenčadi njih oko 3.000 nije dobilo vakcinu do druge godine. Najniži obuhvat u 2021. zabilježen je u Bijeljini oko 59 posto, a najviši u Doboju oko 91 posto. Godine 2020. i 2019. obuhvat je iznosio oko 77, odnosno oko 87 posto.
U Brčko distriktu, kako nam je kazala dr. Anđa Nikolić, šefica Pododjeljenja za zdravstvo Vlade Brčko distrikta, u posljednja dva mjeseca povećana je vakcinacija MMR vakcinom (u januaru 2023. je bilo 49 vakcinisanih, a u januaru 2024. godine 103, u februaru 2023. je bilo 55 vakcinisanih, a u februaru 2024. godine 98).
Srbija: Na pragu epidemije malih boginja
U Srbiji su, zaključno sa 26. februarom ove godine, ukupno registrovana 24 potvrđena slučaja morbila ili malih boginja, bolesti za koju je propisana obavezna vakcinacija MMR vakcinom, poslednji su podaci Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”. Prema istim informacijama, na teritoriji Beograda, u okviru epidemije prijavljene 22. februara, registrovan je 21 slučaj infekcije, od kojih je 17 potvrđeno u Referentnoj laboratoriji Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak”, a četiri obolele osobe su porodični kontakti laboratorijski potvrđenog slučaja.
- Među obolelima je šestoro dece, uzrasta od tri do pet godina, od kojih je petoro njih bilo nevakcinisano, a jedno je primilo jednu dozu vakcine sa komponentom protiv morbila, osam nevakcinisanih osoba, uzrasta od 8 do 23 godine, jedna potpuno vakcinisana osoba, uzrasta 16 godina, kao i šest osoba starijih od 40 godina nepoznatog vakcinalnog statusa, navode u “Batutu”.
Oni dodaju da je komplikacija u vidu upale pluća bila prisutna kod troje obolelih.
Ovih upozoravajućih podataka ne bi bilo da je obuhvat vakcinacijom MMR po obaveznom kalendaru vakcinacije iznad 95 odsto, procenat za dostizanje kolektivnog imuniteta, svojevrsnog bedema za širenje infekcije. Ukoliko pogledamo aktuelne podatke Instituta “Batut” o obuhvatu vakcinacijom protiv malih boginja u Srbiji, jasno je što smo na pragu epidemije malih boginja.
- Vakcinacija protiv malih boginja, zaušaka i rubeole kombinovanom MMR vakcinom u drugoj godini na teritoriji Republike Srbije u 2022. sprovedena je sa obuhvatom od 81,3 odsto (u 2021. godini 74,8 odsto), odnosno sa procenjenim obuhvatom od 79,3 odsto. U centralnom delu Srbije vakcinisano je 80,1 odsto, a u Vojvodini 84,5 planirane dece. Analiza postignutog obuhvata MMR vakcinacijom po okruzima pokazuje da je obuhvat od 95 odsto postignut samo na teritoriji Severnobanatskog okruga, dok je obuhvat veći od 90 odsto dostignut u svega četiri od ukupno 25 okruga i to u Pirotskom, Borskom, Pčinjskom i Zaječarskom, kažu u “Batutu”.
Obuhvat niži od 80 odsto registrovan je na teritoriji šest okruga, a najniži je bio u Raškom (55,7 odsto), Nišavskom (69,9 odsto), Topličkom (70,1
U sredini gdje su svi otporni, bilo da su dobili dvije doze vakcine ili da su preležali bolest, virus ne može da se rasijava, podsjećaju epidemiolozi u Srbiji
odsto) i Rasinskom okrugu (70,2 odsto). Opštine sa najnižim obuhvatom u centralnoj Srbiji su Novi Pazar (27,9 odsto) i Ćićevac (32,6 odsto), a u Vojvodini Apatin (57,7 odsto), referišu u “Batutu”.
Revakcinacija protiv malih boginja, zaušaka i rubeole pre polaska u prvi razred osnovne škole tokom 2022. godine, kako objašnjavaju u “Batutu”, sprovedena je sa obuhvatom od 89,5 odsto na nivou Republike, odnosno sa 89,3 odsto u centralnoj Srbiji i 89,9 odsto u Vojvodini.
- Obuhvat od 95 odsto i viši registrovan u devet okruga, dok je najniži obuhvat bio na teritoriji Pčinjskog okruga (82,6 odsto) i u Beogradu (83,1 odsto). Opštine sa najnižim obuhvatom u centralnoj Srbiji su Zvezdara (70,4 odsto) i Stari Grad (72,6 odsto), a u Vojvodini Novi Sad (78,6 odsto). Pravilnikom o programu obavezne i preporučene imunizacije stanovništva protiv određenih zaraznih bolesti predviđena je i imunizacija propuštenih godišta MMR vakcinom, pri čemu je tokom 2022. godine broj osoba vakcinisanih prvom dozom iznosio 7.700, broj osoba revakcinisanih drugom dozom 3.311, dok su 963 osobe potpuno vakcinisane sa dve doze MMR vakcine, kažu u toj instituciji.
Istovremeno, kako za Danas objašnjava epidemiolog Zoran Radovanović, male boginje su najprenosivija poznata zaraza.
- U takozvanoj devičanskoj populaciji, gde niko nije otporan prema virusu, jedan rezervoar (inficirana osoba; prim. aut) prenese infekciju na 12 do 18 osoba, prosečno na 15. S druge strane, u sredini gde su svi otporni, bilo da su dobili dve doze vakcine ili da su preležali bolest, virus ne može da se rasejava, naveo je on objašnjavajući aktuelnu epidemiološku situaciju u Srbiji.
Na pitanje koliko je sada realno da nam se pojavi epidemija morbila kakvu smo imali 2017/2018. godine, a na koju mnogi lekari upozoravaju, on odgovara: “Imajući u vidu slab obuhvat vakcinacijom tokom prethodnih godina, to je realna opasnost”.
Konaković u Mađarskoj
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković otputovat će u Mađarsku na poziv ministra vanjskih poslova ove zemlje Pétera Szijjárta. Ministar Konaković će prekosutra biti govornik na godišnjem okupljanju svih mađarskih ambasadora. U planu je i potpisivanje akcionog plana o saradnji i obuci bh. diplomata. Naše diplomate imat će priliku da nekoliko mjeseci borave u Mađarskoj kako bi prošle obuku i stekle znanje koje će im biti potrebno u narednim fazama evropskog puta naše zemlje.
Pozitivni iskoraci BIH
Iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini istakli su pozitivne iskorake na EU putu naše zemlje. Vijeće ministara BIH usvojilo je Plan ekonomskih reformi, a Predstavnički dom PSBIH Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BIH. Usvojena je i strategija za javne nabavke koja je upućena u VMBIH.
- Neki od najvažnijih zakona o EU putu, a posebno zakoni o sukobu interesa i sudovima, nisu dovršeni. Ključno je da se usvoje i da budu u skladu s evropskim standardima prije sastanka Evropskog vijeća 21. i 22. marta, poručili su iz Delegacije.
Podrška PES-A evropskom putu BIH
Delegacija SDP-A Bosne i Hercegovine - potpredsjednik stranke Ivan Boban i predsjedavajući Kluba poslanika SDP-A u PSBIH Saša Magazinović - učestvovala je na Kongresu Partije evropskih socijalista (PES) u Rimu. Kongres je usvojio manifest “Evropa kakvu želimo”, u kojem ističu da PES podržava otvaranje pregovora EU sa BIH. Magazinović je bio govornik na panelu “Momentum za demokratiju na Zapadnom Balkanu”. Delegacija SDP-A sastala se s predstavnicima sestrinskih partija, nacionalnih parlamenata i vlada, te europarlamentarcima.