Šamar iz Europe
Vijeće Europe u izvještaju neugodnom po Plenkovića oštro kritikuje predložene izmjene Kaznenog zakona
Hrvatski sabor danas raspravlja o konačnim prijedlozima izmjena i dopuna Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku u javnosti kolokvijalno nazvanim lex AP. Uz predstojeće raspuštanje Sabora 22. ovog mjeseca i skore parlamentarne izbore, lex AP je jučer saborska top-tema. Političari oporbe u Saboru na brojnim konferencijama za novinare komentiraju izmjene Kaznenog zakona o neovlaštenom curenju informacija iz istraga za koje može biti propisana kazna od tri godine zatvora.
Udar na demokraciju
Vlada je u drugo čitanje izmjena Kaznenog zakona u vezi s curenjem informacija dodala i odredbu koja kaže da neće biti protupravnosti, odnosno kaznenog djela, ukoliko je otkrivanje informacija iz istraga u interesu žrtve kaznenog djela. Ili u pretežitom javnom interesu, kada također nije kazneno djelo. Ali, saborska oporba smatra da se ni ovim dopunama ništa nije promijenilo. Ističu da je riječ o udaru na slobodu medija. Iz stranke Možemo! poručuju: “U drugom čitanju je lex AP - kao! - ublažen, ono što valja naglasiti jeste da je ovakav neprihvatljiv, zato što se suštinski zapravo ništa ne mijenja. I dalje se ovim prijedlogom omogućava da se novinare ispituje, da im se oduzimaju mobiteli, da im se oduzimaju kompjutori, novinari su i dalje izloženi mogućoj represiji kako bi odali izvor curenja informacija”.
Socijaldemokrati kažu da će se izmjenama Zakona “zviždačima zacementirati usta, a novinare izložiti neugodi, da im se može u pet ujutro doći u kuću i pozvati ih na ispitivanje”.
Bivši haenesovac, a sada reformist Radimir Čačić pita:
“Jeste li za pravnu državu ili ste za državu kriminala u kojoj se kriminal prikriva i progon sprečava?”
I stranka Fokus je snažno kontra lex AP-A. Ocjenjuju da se na taj način želi šutnja medija. Bez slobode medija o svemu što se događalo na Geodetskom fakultetu, s Ministarstvom
kulture i sl. građani ne bi ništa saznali, kažu. Najavljuju da će uložiti amandman kako bi se iz predloženih izmjena izbrisao članak koji uvodi tzv. lex AP.
I iz najveće oporbene stranke SDPA naglašavaju da je “dosta udara na demokraciju, posebno novinarske slobode”.
“Uopće ne čudi što su europske institucije uvidjele koliko je lex AP poguban za sve one iskorake i demokratske standarde za koje smo se u Hrvatskoj borili od osamostaljenja”, rekli su esdepeovci.
Ovdje se misli na godišnji izvještaj Vijeća Europe (VE) o slobodi medija u kojem se Hrvatska navodi na nekoliko mjesta. Izvješće citiraju hrvatski mediji, a dijelove prenosi i državna agencija Hina. Lokalni mediji javljaju kako Vijeće Europe kritizira lex AP. Ovisno o izvoru ove kritike su oštre ili vrlo oštre, a izvještaj izuzetno neugodan. Vijeće Europe piše, između ostaloga, o izmjenama Kaznenog zakona, to jest lex AP-U.
“Kritičari upozoravaju da će, ako bude usvojen, taj zakon dokrajčiti neovisno novinarstvo u Hrvatskoj i oblikovati novu eru medija pod državnom kontrolom, u neskladu s europskim standardima. Hrvatska Vlada pokušala je ograničiti pravo medija da zaštite svoje izvore i kritiziraju sudove i tužitelje”, navodi Vijeće Europe.
U istom izvješću navodi se da su radni uvjeti novinara u Hrvatskoj zabrinjavajući.
“Rezultati studije pokazuju posebno zabrinjavajuću radnu situaciju u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj, gdje novinari nemaju status zaposlenika te često ni adekvatnu socijalnu zaštitu”, piše Vijeće Europe.
Spomenuto izvješće napisano je na gotovo stotinu stranica, a izrađeno je u suradnji s Platformom za sigurnost novinara, koja okuplja niz nezavisnih organizacija iz Europe.
Iz vladajućeg HDZ-A odbacuju sve kritike, uz poruku da javni interes zakonskim izmjenama nikad nije doveden u pitanje
Napad na profesiju
Hrvatsko novinarsko društvo (Hnd),krovnadomaćacehovskaasocijacija, organiziralo je prosvjede u Zagrebu i Splitu protiv zakona opasnih namjera. Lex AP HND smatra, kako kažu, napadom na novinarsku profesiju i javni interes. Od samog početka traže njegovo povlačenje iz procedure. Sve one koji će glasati za ovaj zakon HND će smatrati, poručuju, odgovornim za državnu agresiju na javni interes i novinarsku profesiju.
Iz vladajućeg HDZ-A, pak, odbacuju sve kritike, uz poruku da javni interes zakonskim izmjenama nikad nije doveden u pitanje.