General Kundid preuzeo dužnost načelnika
rom na to da zakon kaže da se izbori održavaju na neradni dan, potencijalni datum može biti i 1. svibnja na Međunarodni praznik rada u Hrvatskoj državni praznik i neradni dan.
Svi političari navode da su spremni i da jedva čekaju izbore. Član vladajuće koalicije, šef HSLS-A Dario Hrebak kaže da im odgovara svaki od potencijalnih datuma za izbore.
“Najbolji je datum 12. 5, međutim, zbog nekih novih okolnosti, izbori bi mogli biti i krajem 4. mjeseca, nama je realno svejedno. Mislim da su dva najrealnija datuma posljednja nedjelja u travnju i druga u svibnju”, saopćio je Hrebak za državne medije.
“Super, na Dan žena saznali smo da se raspušta Sabor, vrijeme je za izbore i da žene maknu HDZ s vlasti”, poručuje Ivana Kekin iz oporbene platforme Možemo.
Iz SDP-A kažu da se više nego slažu.
“Mi smo davno tražili raspuštanje Sabora, naš zahtjev je ušao u proceduru polovicom 12. mjeseca 2023”, podsjeća Sdp-ova Mirela Ahmetović.
Most smatra da se premijeru žuri na izbore.
“Vjerojatno zbog slučaja ministrice kulture Obuljen, gdje on osporava nadležnost (EPPO-A), da mu se ne bi dogodilo da bude uhićena sad prije izbora, ili ona ili netko iz Ministarstva kulture, i zbog ovog famoznog mobitela Josipe Rimac”, komentira Mostov Nikola Grmoja.
Iz Domovinskog pokreta poručuju da su spremni za izbore i da će biti u svakom gradu, mjestu, ulici.
Pratiti upute DIP-A
Iz Državnog izbornog povjerenstva RH (DIP) također poručuju da su spremni za parlamentarne izbore.
“Bitno je da izborni rokovi teku ne od raspuštanja Sabora, nego od odluke predsjednika Republike”, ističe glasnogovornik DIP-A Slaven Hojski.
DIP, kaže, može poručiti svim sudionicima izbornog procesa, kandidatima i političkim strankama, uključujući i birače, koji su vrlo važni, da pogledaju kompletne upute koje će DIP objaviti na svojim mrežnim stranicama o tome kada se raspisuju izbori, koji su datumi i dr.
“Pozivamo sve birače da ostvare svoje biračko pravo i da izađu na birališta”, poručuju iz DIP-A.
Na parlamentarnim izborima biraju se zastupnici koji će predstavljati građane u najvišem zakonodavnom tijelu u državi Hrvatskom saboru. Prema Ustavu, zastupnika u Saboru može biti najmanje 100, a najviše 160, no prema sadašnjim pravilima, bira ih se 151. Njih 140 izabiru građani koji žive u Hrvatskoj, i to po 14 u svakoj izbornoj jedinici, dijaspora bira tri zastupnika, a osam zastupnika dolazi iz redova nacionalnih manjina.
Bitno je da izborni rokovi teku ne od raspuštanja Sabora, nego od odluke predsjednika Republike, ističe Hojski
Generalpukovnik Tihomir Kundid preuzeo je dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske na svečanosti primopredaje u kojoj je sudjelovao i predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović.
“Gospodine predsjedniče Republike Hrvatske i vrhovni zapovjedniče OSRH, prisežem na časnu i predanu službu načelnika GS-A OSRH, ponosno nošenje ovog stijega na dobrobit domovine i OSRH”, poručio je general Kundid, čime je i svečano preuzeo dužnost načelnika GS-A OSRH od admirala Roberta Hranja.
Svečanost primopredaje dužnosti načelnika GS-A OSRH održana je u Domu Hrvatske vojske “Zvonimir”.
Uoči same primopredaje dužnosti, Milanović je odlikovao dosadašnjeg načelnika GS-A OSRH, admirala Roberta Hranja Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske.
“Ovo je najznačajniji trenutak u mojoj vojničkoj karijeri. Preuzimanje dužnosti načelnika GS-A OSRH za mene je osobita čast, veliki izazov, ali još veća odgovornost. Sve moje znanje, sposobnosti i iskustvo bit će usmjereno na procese koji su od vitalnog značaja za Oružane snage.
Oružane snage RH trenutno se nalaze u fazi značajne modernizacije i opremanja i to mora biti apsolutni prioritet, poručio je Kundid
Razina ambicije Oružanih snaga mora prvenstveno biti razvoj sposobnosti obrane nacionalnog teritorija, a potom ispunjavanje zahtjeva koji proizlaze iz obveze članstva u NATO-U”, kazao je Kundid dodavši kako u središtu interesa treba biti operacionalizacija ciljeva sposobnosti.