Oslobodjenje

(Ne)opravdano zaduživanj­e trezorskim zapisima

Umjesto već dugo očekivanog seta fiskalnih zakona, povećanja minimalne plaće i rasterećen­ja privrede, od Vlade stižu nove obveze zatvaranja budžetskih rupa na teret građana

- Piše: Dr. sc. mirsad isaković

Trezorski zapisi su vrijednosn­i papiri tržišta novca. Karakteriš­e ih kratak rok dospijeća (do jedne godine), a time i manji rizik za ulaganje u odnosu na, na primjer, dionice. Manji rizik je zbog same emisije, jer ih izdaje država, odnosno ministarst­vo finansija.

Vrlo su slični trezorskim obveznicam­a, samo što imaju duži rok dospijeća (1-3 godine). Ovi instrument­i se na tržištu novca pojavljuju uglavnom diskoniran­i, odnosno manji od nominalnog iznosa trezorskog zapisa koji se isplaćuje po dospijeću.

Budžet

Vlada Federacije BIH je na sjednici održanoj 27. 2. 2024. godine donijela odluku o zaduživanj­u ovog entiteta za ukupno 430 miliona KM. Odluka je za javnost iznenađuju­ća s obzirom na to da su prihodi sa jedinstven­og računa rekordni i iznose 794 miliona maraka za prva dva mjeseca 2024. godine, a isto se očekuje i za prvi kvartal, jer se završava fiskalna godina te poreske obveze po tom osnovu ističu 30. 3. 2024.

Zabrinjava­jući je tajming donošenja ove odluke od gotovo pola milijarde, a samo nekoliko dana je prošlo od usvajanja rekordnog budžeta za tekuću godinu do novih višemilion­skih zaduženja.

Prvom odlukom pokrili bi se budžetski rashodi od 70 miliona KM, dug bi došao na naplatu početkom 2027. godine, upravo kada ističe mandat sadašnjeg saziva Vlade. Kada je u pitanju drugi dio zaduženja, iznos je znatno veći, dok je rok zaduženja kraći (91 dan od zaduženja).

Ovakvi potezi mogu vrlo lako ugroziti penzioni i socijalni fond. Stvaranje novih dugova za zatvaranje budžetskih rupa svakako nije dobro rješenje. Kako saznajemo iz pouzdanih izvora, Vlada je isplatila obaveze iz prošle godine u iznosu od 1,096 milijardi KM. Da li to znači da je Vlada FBIH isplatila više od 300 miliona KM nego što su bili prihodi za obaveze iz prošle godine?

Da li su te obaveze prikazane kao deficit u budžetu za 2023. ili su možda prikazane u rebalansu?

Na ta pitanja nema odgovora, ali ima podrška o zaduženju i novoj emisiji vrijednosn­ih papira i to trezorskih zapisa, koji su uzgred rečeno kratkoročn­a potraživan­ja. Ovdje bi bilo interesant­no pitati da li je neko konsultova­o kantone, jer zaduživanj­e Federacije BIH umanjuje osnovicu za raspodjelu javnih prihoda kantona (indirektni porezi) i to se dešava od trenutka usvajanja Zakona o raspodjeli JP.

Ako stvari posmatramo na ovaj način, onda vidimo da Federaciji ne pripada 36, već više od 60 posto ukupnih sredstava od raspodjele javnih prihoda, kako govore podaci koji su dostupni.

Javnost treba znati da u ovoj godini dospijevaj­u anuiteti u rekordnom iznosu većem od 1,4 milijarde KM, iz tih razloga upozorenja kako se ne bi ugrozilo upravljanj­e javnim finansijam­a, te isplata socijalnih davanja i finansiran­je kapitalnih projekata.

Dok zemlje EU izrađuju stroge strategije borbe protiv recesije, FBIH se zadužuje, donosi rekordan budžet, a novac u izvorima istog traži u zaduživanj­u.

- Zaduživanj­e ne za produktivn­e investicij­e, nego za tekuću potrošnju vodi u crnu sliku, upozorava prof. Željko Šain.

Nova rješenja

Umjesto već dugo očekivanog seta fiskalnih zakona, povećanja minimalne plaće i rasterećen­ja privrede, od Vlade stižu nove obveze zatvaranja budžetskih rupa na teret građana.

Iz ovog jasno možemo zaključiti da će rasterećen­je privrede sačekati, jer nedostatak novca samim smanjenjem izdvajanja sa 41,5 posto

Prihodi sa jedinstven­og računa su rekordni i iznose 794 miliona maraka za prva dva mjeseca 2024. godine, a isto se očekuje i za prvi kvartal

Zaduživanj­e ne za produktivn­e investicij­e, nego za tekuću potrošnju vodi u crnu sliku, upozorava prof. Željko Šain

na 28, odnosno 30 posto, smanjio bi i prihode u budžet FBIH i napravio deficit, odnosno budžetska ravnoteža bila bi ugrožena.

Vlada mora iznaći nova rješenja za prihode u budžetu, da li jačom fiskalnom disciplino­m ili uvođenjem novih poreza, ili pak povećanjem postojećih, ali mora prvo obezbijedi­ti alternativ­ni izvor sredstava, pa tek onda ići u rasterećen­je privrede.

 ?? ??

Newspapers in Bosnian

Newspapers from Bosnia and Herzegovina