O presudama i brzini
Pa, ako u velikim predmetima ima jednu ili više oslobađajućih presuda, da mu to onda utiče na ocjenu. To bi dalo rezultat, kolege u Vijeću iz tužilaštava su rekle da bi to moglo destimulativno uticati na rad tužilaca i nikad to nismo postavili u mjerila, rekao je nedavno u podcastu Oslobođenja Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BIH.
Glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta Zekerija Mujkanović podsjeća da je podizanje optužnice tužilačka odluka, pa napominje da na sudu može doći do promjena.
- Odbrana ima pravo predlagati dokaze, mogu iskrsnuti nove činjenice, okolnosti, može se desiti i da ljudi koji su svjedočili u istrazi, na glavnom pretresu to ne žele. Tužioci često nisu odgovorni za takvo nešto. Nisam pobornik ideje da presuda bude jedino mjerilo. Ako bismo birali između presude i podignute optužnice, onda podignuta optužnica. Ako bude presuda, mi ćemo dodatno destimulisati tužioce da dvojbene predmete iznose na sud. Neki predmeti, zaista, trebaju dobiti okončanje na sudu, da sud da svoju riječ i uz rizik oslobađajuće presude. Ako bi se trebao unapređivati sistem ocjenjivanja tužilaca i tužilaštava, onda treba više uključiti momenat efikasnosti. Dakle, vrijeme koje je institucija potrošila, za koje je provela istragu i donijela tužilačku odluku od momenta kad se nešto desilo. Tako bismo stimulisali brže okončanje postupka. To je strankama i građanima najvažnije. Time se postiže bolji efekt i generalne i specijalne prevencije, pa sam za brži postupak i bržu sankciju više nego za dug postupak i oštriju sankciju, kaže Mujkanović za naš list.
Advokat Vlado Adamović navodi da su brojni razlozi zbog kojih dolazi do oslobađajućih presuda.
- Ako su razlozi u tome da su tužioci nestručno radili svoj posao, neprofesionalno, onda treba imati to u vidu. Ako su tužioci radili tako da sudovi ocjenjujući dokaze nalaze da to nije dovoljno za presuđenje, onda proizlazi da su tužioci dobro radili svoj posao. Tu treba biti vrlo obazriv. Ako tužilac ne poštuje zakon, ne provede istragu po zakonu, ne obezbijedi dovoljno dokaza za presuđenje, onda se to može vezivati za njegov rad. Ako tužilac sve to uradi, a sud kaže ipak mislimo da ti dokazi nisu dovoljni, onda tužilac radi dobro svoj posao, govori Adamović.
Njegov kolega iz Banje Luke, advokat Aleksandar Jokić smatra da je VSTV ključ problema u bh. pravosuđu i “dokle god tužioci biraju sudije i obratno, to je brza cesta za tužioce da postaju sudije”.
- Vremenom će sudije (mahom bivši tužioci) izlaziti u susret kolegama tužiocima i sa presudama, kao što ječestoslučajsadasapravnimshvatanjima, zakonskim interpretacijama i procesnimodlukama.bilokakvapromjenaovogtipa(op.a,ocjenatužilaca po presudi), jeste kozmetička i davaće prividne efekte samo u prvih nekoliko godina dok se sistem ne prilagodi. Politički
pritisci i korupcija već dovoljno destimulišu rad tužilaštava u BIH da ne vidim kako bi ovakav način ocjenjivanja mogao značajnije uticati na njihov rad, poručuje Jokić.
Optužbe bez dokaza
Advokatu Asimu Crnaliću je jasno da javnost od tužilaca čije optužnice padnu traži odgovornost.
- Ovo vezivanje presude za ocjenjivanje rada tužitelja bio bi posredan način za kažnjavanje tužilaca koji nisu dobro uradili svoj posao. To ima smisla, međutim, i taj argument tužitelja, da bi to destimuliralo optuživanje, isto ima mjesta. Ipak, bliže sam stajalištu predsjednika VSTV-A BIH, jer bi to natjeralo tužitelje da opreznije optužuju. Sada recimo unište nečiju karijeru i baš ih briga. Opravdan je to prijedlog, jer će natjerati tužitelje da optužuju samo onda kad imaju dokaze, kaže nam Crnalić.
Biskupska konferencija
Zajedničko zasjedanje Biskupske konferencije BIH i Hrvatske biskupske konferencije počelo je jučer u Sarajevu pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog mons. Tome Vukšića i nadbiskupa metropolita zagrebačkog mons. Dražena Kutleše. “Hvala vam što ste iz EU došli u BIH, koja se upravo tijekom ovoga mjeseca nalazi pred vrlo važnim odlukama Europe i drugih centara moći glede njezina uređenja i geostrateškoga položaja u budućnosti. Radi se o procesu europskih integracija koje podržava i Biskupska konferencija BIH”, kazao je Vukšić.
Važnije je vrijeme koje je institucija potrošila, za koje je provela istragu i donijela tužilačku odluku, smatra Mujkanović
Evropski platni sistem
Federalni dopremijer i federalni ministar finansija Toni Kraljević razgovarao je jučer u sjedištu Vlade FBIH u Sarajevu sa šefom Ureda Svjetske banke za BIH Christopherom Sheldonom i šefom kooperacija Delegacije Evropske unije u BIH Stefanom Ellerom o aktivnostima Federacije BIH koje se odnose na pristupanje BIH SEPA (jedinstvenom evropskom platnom području). Gosti su istakli važnost jedinstvenog područja plaćanja i benefite koje mogu očekivati svi u BIH ulaskom u SEPA, te ukazali na potpunu spremnost pružanja podrške i pomoći u tom procesu.