I to se dešava: Kabinet premijera postao firma
U Uredbi o osnivanju kabineta premijera KS-A u članu 7 uvela se jedna rečenica - “Kabinet ima svojstvo pravnog lica”
U moru odluka i uredbi koje Vlada Kantona Sarajevo donosi ispod žita i okojimaneobavještavajavnost,osim onih kada se nekoj od ministrica ili ministara ili premijeru dodijele zahvalnice za podršku nekom udruženju ili organizaciji, prilično neopaženo je prošla i provučena posebna Uredba o dopuni uredbe o osnivanju kabineta premijera KS-A, odnosno u član 7 uvela se jedna rečenica - “Kabinet ima svojstvo pravnog lica”. Ta odluka je 25. januara diskretno provučena kroz Službene novine KS-A 5/24, a tiče se proširenja moći u odlučivanju trenutnog premijera Nihada Uka.
Bez konsultacija
Građanima, koji se ne sreću često sa terminom pravnog lica, to bi značilo da je kabinet premijera zapravo firma, odnosno da ima svojstvo firme.
U Uredbi piše da premijer ima pravo podijeliti i sredstva i to od 25.000 KM kvartalno, odnosno 100.000 KM godišnje, a to bi bilo 400.000 KM za vrijeme mandata, bez obavezujućih konsultacija sa Skupštinom i sl. Faruk Selmanović, zastupnik SDA u Skupštini KS-A, pitao je čemu proširenje ionako optimalne moći premijera, odnosno njegovog kabineta.
- Čemu ova netransparentnost i ova diskrecija u donošenju ovakvih uredbi, kada se radi o sredstvima poreznih obveznika? To sam pitao premijera i njegove koalicione partnere i odgovorili su da je to preporuka federalne revizije. Uvidom u federalnu reviziju navodi se da se poslovi kabineta usklade sa važećim propisima, aktima, dokumentima, ali nigdje nije izričito rečeno da se mora raditi o pravnom licu. Federalni zakoni dozvoljavaju da određeni sektori mogu dobiti status pravnog lica, ali u ovom konkretnom slučaju nije precizirano niti objašnjeno javnosti koji su motivi za pridobijanjem tog statusa. Kabineti federalnog premijera i predsjedavajuće Vijeća ministara nemaju taj status, istakao je Selmanović.
Njegov stranački kolega Mahir Dević kaže da ovakva uredba nije ništa novo kada je u pitanju rad trojke.
- Ta priča o transparentnosti rada Vlade je za malu djecu. Jer sličnu situaciju smo imali i sa dodjelom sredstava predsjedavajućeg Skupštine KS-A Elvedina Okerića. I on je dijelio novce kome je htio. Sada imamo dva Djeda Mraza koji kroz plašt transparentnosti rade to što rade, rekao je Dević.
A šta znači ova uredba i može li kabinet premijera biti pravno lice, pojašnjava profesor Izudin Kešetović, ekonomski stručnjak. On kaže da kabinet bilo kojeg premijera ne može biti pravno lice.
- To nigdje ne postoji. Ključno pitanje budžeta u sličnim slučajevima, koji postaje loša praksa na svim nivoima vlasti, jeste nepoznavanje budžetskih principa. Umjesto da slijedimo duh zakona i razvijamo transparentnost i učinkovitost /efikasnost trošenja javnog novca, izmišljaju se “derivati” budžetskih principa, čime se remeti budžetski princip specifikacije koja podrazumijeva tačnu naznaku zašto se koristi javni novac sa stanovišta namjene i visine. Na taj način se oduzimaju ingerencije zakonodavne vlasti da kontroliše izvršnu vlast. Pri tome se gube smisao i svrha revizije kao oblika zakonodavne kontrole i nadzora. Javni novac koji se troši mora zadovoljiti namjenu kroz primjenu principa ili načela javnih rashoda, a to su opštost, prioritet i efikasnost. Stoga ovom pitanju treba posvetiti posebnu pažnju i primijeniti praksu zemalja sa visokim demokratskim standardima i bogatom parlamentarnom praksom. Naime, svrha ograničenja trošenja novca u svom nastojanju je imala za cilj da suverenu, bio on kralj ili car ili predsjednik, ograniči moć i težnju da se stavi iznad interesa naroda. Zato se moraju poštovati računovodstveni i revizorski standardi i jačati parlamentarna kontrola i nadzor, navodi profesor Kešetović.
Javni novac koji se troši mora zadovoljiti namjenu kroz primjenu principa ili načela javnih rashoda, kaže profesor Kešetović
“Međeđa” usluga
Kaže da vlast treba da se bavi sistemom koji doprinosi boljem standardu stanovništva, a ne redistribucijom javnog novca poreskih obveznika mimo mandata koji su dobili na izborima.
- Najnovije afere su upravo vezane za ovakvo ponašanje neodgovornih premijera, predsjednika, ministara, direktora. Stoga bilo kakvo objašnjenjeukonkretnomslučajunemožebiti izvan dobre teorije i prakse. Naprotiv, praksamoradapokažedapostojivisoka odgovornost osoba kojima su data na raspolaganje javna dobra u novcu iliimovini.toznačidafunkcijaneznači priliku za bogaćenje i pljačku. Tolerancija odstupanja od principa poštenja treba biti nulta. Zato se moraju poštivatibudžetskiprincipiionemogućiti pojedincima da troše javni novac kao svoj. To je “međeđa” usluga pojedincu i vlasti. To je loša praksa, zaključuje Kešetović.