Povećanje procenta smrtnih ishoda
Procentualno najintenzivnije povređivanje ponedjeljkom - 22,69 posto u trećoj godini rata govori o tome da neprijatelj najviše djelovao kad je odmoran
Ukupno gledano cjelokupno trajanje rata sa aspekta smrtnih ishoda, juli sa 15,15% i august sa 15,15% su sa najvećom zastupljenošću.
Analizirajući razloge povećane smrtnosti u ovim mjesecima, uvažavajući patofiziološke regulacione mehanizme ljudskog organizma, možemo donijeti i određene zaključke:
- povećana smrtnost tokom jula i augusta je rezultat gubitka krvi iz ljudskog organizma, koji sam po sebi, zavisno od izgubljene količine, dovodi do hemoragičnog šoka;
- šokno stanje se ubrzano razvija, jer je potpomognuto faktorom vazodilatacije i dehidratacije koja je prisutna zbog povećane temperature okoline, a koja je uglavnom najprisutnija u ovim mjesecima.
Vikend-brigade
Posmatrajući povređivanje po danima tokom sedmice, u prvoj godini rata, primjećujemo da je ono zastupljenije početkom sedmice ponedjeljkom 17,07% i utorkom 14%, kao i krajem sedmice - subotom 16,18% i nedjeljom 15,29%.
U drugoj ratnoj godini imamo ponedjeljkom 17% povrijeđenih, a utorkom 18%, dok subotom imamo 16%, a nedjeljom 14%.
S obzirom na spoznaje o strateškim i taktičkim detaljima vođenja rata od strane neprijatelja, objašnjenje za intenziviranje borbenih dejstava u navedene dane je u sljedećem:
- koordinirano je organizirano djelovanje vojnih i paravojnih neprijateljskih snaga na području Bosne i Hercegovine, a s tim u vezi i u tešanjskom kraju;
- vojne formacije su djelovale u sklopu redovnih aktivnosti u smislu izvršavanja “radnih” zadataka tokom radne nedjelje, a najviše ponedjeljkom i utorkom;
- za vrijeme odmora (vikenda) nastupale su paravojne formacije “vikend-brigade”, stoga su subota i nedjelja sa novim pojačanim neprijateljskim djelovanjem.
Treće ratne godine primjećujemo procentualno smanjenje povređivanja u dane vikenda, dok je najjače ponedjeljkom. To govori da su dobrovoljci koji su dolazili iz drugih zemalja, prvenstveno Srbije i Rusije, u sastavu neprijateljskih formacija shvatili da u Bosni i Hercegovini narod vodi odlučnu borbu za svoju opstojnost i biološki opstanak. U toj borbi neminovno stradaju sve više i oni. Obećanja i novčana stimulacija nisu im dovoljan motiv za učešće u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.
Svakim danom sve je manje “vikend-brigada”. Borbena dejstva uglavnom izvode regularne vojne formacije.
Procentualno najintenzivnije povređivanje ponedjeljkom - 22,69% u trećoj godini govori o tome da neprijatelj djeluje kad je odmoran, odnosno koncentrisan na izvođenje borbenih dejstava.
Četvrte ratne godine intenziviraju se mirovni pregovori i međunarodno posredovanje. Vojnici Armije Bosne i
Hercegovine koriste dane vikenda za boravak u krugu porodice i za poljoprivredneradovedabiobezbijedilihranu. Neprijateljusupoznateteokolnostiion djeluje po naseljenim mjestima.
Iako je već odavno bila donesena zabrana letova iznad Bosne i Hercegovine, u nekoliko navrata, naročito pred potpisivanje Dejtonskog sporazuma, neprijatelj je djelovao iz aviona. Jedan od posljednjih udara je bio nedjeljom, kad je stradalo više od 50 ljudi.
Ukupno posmatrajući ratno povređivanje po danima tokom sedmice, procentualno je najviše zastupljeno ponedjeljkom - 17,3%, utorkom - 15,2%, subotom - 15,9% i nedjeljom - 14,4%.
Smirivanje pred Dayton
Broj poginulih po danima tokom sedmice prati broj povrijeđenih. Međutim, iako je to uglavnom u tijesnoj povezanosti, ipak je procenat poginulih u prvoj ratnoj godini najveći ponedjeljkom 20,61% i nedjeljom - 20,61%.
Tokom druge ratne godine, ponedjeljkom, utorkom (po 17,58%) i subotom (20,14%) je najviše poginulih. Treće godinenajvišepoginulihjeponedjeljkom (27,08%).
Pred potpisivanje Dejtonskogsporazuma,učetvrtojratnoj godini, broj povrijeđenih, kao i poginulih je najmanji u odnosu na protekle godine. Međutim, povredesurezultiralesmrtnimishodom u većem procentu. U odnosu na povređivanje, procenat smrtnih ishoda u prve tri godine se kretao oko 15%, dok je u četvrtoj ratnoj godini on dostigao 19,8%.
Posmatrajući cjelokupno trajanje rata, iz aspekta broja poginulih po danima tokom sedmice, vidljivo je da najviše poginulih imamo ponedjeljkom - 19,22%, utorkom - 14,2%, subotom - 14,2% i nedjeljom - 14,92%.
Knjiga “Tešanj u agresorskom zagrljaju” prim. dr. Esada Hasaničevića iz Tešnja koju feljtoniziramo je izuzetno dokumentarističko štivo o posljedicama stradavanja ljudi na području ovog grada i okoline. Naš dopisnik Miralem Begić priredio je najzanimljivije detalje iz knjige, koju je štampao IGK Grafikkomerc Jelah. Za ilustraciju naslovnih korica autor je odabrao 53 ruže, što simbolizuje 53 stradanja nedužne djece na pomenutim prostorima.