Na današnji dan

1584.

Umro Ivan IV Grozni, prvi ruski vladar koji je krunisan za cara (1547). Uspješno je ratovao protiv Tatara i proveo unutrašnje reforme, a nadimak Grozni je dobio zbog okrutnosti prema bojarima. Podigao je 1553. prvu štampariju u Rusiji, a 1584, radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom, izgradio je grad Arhangelsk na ušću Sjeverne Dvine u Bijelo more.

1780.

Rođen Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka. Srpski knez od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, izborio se za autonomiju Srbije u okviru Otomanskog carstva (1830).

1871.

Radnici Pariza počeli prvu proletersku revoluciju - Parisku komunu, čiji je neposredni povod bio francusko-pruski rat. Naoružani radnici, nazvani komunari, stvorili su Nacionalnu gardu, Centralni komitet kao vrhovno tijelo, raspisali izbore i proglasili komunu. Pobuna je ugušena krajem maja.

1913.

U Solunu ubijen grčki kralj danskog porijekla George I, koji je vladao Grčkom od 1863.

1921.

Boljševici vojnom intervencijom okončali pobunu mornara u Kronstadtu, glavnoj bazi ruske Baltičke flote. Kronštatski mornari i lučki radnici koji su 1917. snažno podržali Oktobarsku revoluciju pobunili su se krajem februara 1921. protiv boljševičke vlasti, zahtijevajući ekonomske reforme.

1948.

Sovjetska vlada opozvala vojne stručnjake iz Jugoslavije, a narednog dana i civilne. To je bio prvi javni znak razilaženja između jugoslovenskog komunističkog lidera Josipa Broza Tita i sovjetskog lidera Josifa Visarionoviča Staljina.

1962.

Potpisan Evijanski mirovni sporazum, kojim je okončan osmogodišnji rat za nezavisnost Alžira od kolonijalne vlasti Francuske.

1965.

Tokom leta vasionskog broda Vashod 2 sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov izašao je iz letjelice i postao prvi čovjek koji je prošetao svemirom.

1970.

General Lon Nol izveo državni udar u Kambodži dok je šef države, princ Norodom Sihanuk bio u posjeti Moskvi.

1983.

U egzilu u Švajcarskoj umro bivši italijanski kralj Umberto II, posljednji monarh Italije, koji je na prijestolu proveo samo mjesec. Postao je kralj maja 1946, poslije abdikacije oca Vittoria Emanuela III, a abdicirao u junu 1946, pošto su se Italijani na referendumu izjasnili za republiku.

1993.

Vojska Republike Srpske izvela jedan od najtežih artiljerijskih napada na opkoljeno Sarajevo.

1999.

Kosovski Albanci potpisali su na pregovorima u Rambouilletu kod Pariza mirovni sporazum, dok je srpska delegacija odbila vojni dio sporazuma. Šest dana kasnije snage NATO-A počele su napad iz vazduha na SRJ.

2000. 2004. 2008. 2014.

U poplavama u Mozambiku život je izgubilo 700 ljudi.

Međunarodni tribunal osudio je penzionisanog admirala JNA Miodraga Jokića na sedam godina zatvora zbog artiljerijskog gađanja Dubrovnika decembra 1991. godine.

U Colombu u Šri Lanki umro britanski pisac naučne fantastike Arthur Charles Clarke, autor više od stotinu knjiga o svemiru.

Parlamenti Rusije i Krima potpisali su sporazum o prisajedinjenju Krima Ruskoj Federaciji.

Britanske kolonijalne vlasti u Indiji osudile su vođu indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmu Gandhija na šest godina zatvora zbog kampanje građanske neposlušnosti.

Već 12. 7. 1992. godine dobojski mladići, bez dovoljno vojnih priprema i logističke podrške, ali sa junačkim srcem i pjesmom krenuli su put voljenog grada. Jedini put je vodio preko Putnikova brda, veoma jakog neprijateljskog utvrđenja. Uz faktor iznenađenja dobojski mladići su stigli na gradsku periferiju. Nemajući dovoljno municije i adekvatnog naoružanja, a uz neprijateljsko pojačanje i vojno konsolidovanje, dobojski mladići su morali uzmaknuti.

Pad iluzija

Samo u tom napadu 33 zlatna mladića – ljiljana su zauvijek prestala sanjati nadosanjani san - povratak u voljeni grad, a više od 150 ih je povrijeđeno. Od tada počinju padati iluzije o brzom povratku kući. Pada entuzijazam, a raste želja za odlaskom u treće zemlje. Sve više civila, a i vojno sposobnih ljudi, napušta Bosnu i Hercegovinu pod raznim izgovorima.

Treće ratne godine, na prostorima Bosne i Hercegovine, rat žesti punom mjerom. Pustoše se gradovi. Na prostorima slobodnih teritorija Tešnja, Doboja, Maglaja i Teslića, svi ljudski potencijali, sposobni za vojnu službu, stavljaju se u funkciju da bi se sačuvao životni prostor.

Najviše povrijeđenih – 71,96% je iz tešanjske općine. U odnosu na drugu ratnu godinu, broj povrijeđenih iz dobojske općine se povećao na 16,97% (za 5%), a tome je vjerovatno razlog dodatno mobilisanje i onih koji nisu bili baš voljni dobrovoljno se staviti u funkciju odbrane. Pad procenta zbrinutih povrijeđenih iz maglajske općine na 2,33% je rezultat deblokade puta i ponovne mogućnosti korišćenja usluga Regionalnog medicinskog centra u Zenici.

Četvrte godine procentualno učešće broja povrijeđenih iz pojedinih općina, u ukupnom povređivanju tokom te godine, pokazuje odnose slične trećoj ratnoj godini.

Posmatrajući cjelokupno trajanje rata, najveći procenat povrijeđenih je sa područja općine Tešanj – 58,02%, potom Doboja – 20,86%, Maglaja – 11,86%, Teslića – 6,66% i drugih općina sa područja bivše Jugoslavije – 2,58%. Za nepune četiri ratne godine u tešanjskom kraju poginulo je 720 ljudi. Tokom prve ratne godine, od 263 poginula, 151 ili 57,63% ih je iz Tešnja, 31,68% iz

Doboja, 5,72% iz Teslića, 2,67% iz Maglaja i 2,29% iz drugih općina sa područja bivše Jugoslavije. U drugoj godini stanje je slično kao i u povređivanju.

Iz već opisanih razloga bilježimo povećanje broja evidentiranih poginulih iz Maglaja, a smanjenje procentualnog učešća u ukupnom smrtnom stradanju evidentiranih iz Doboja. Objašnjenje dato u povređivanju za treću godinu vrijedi i za broj poginulih.

Četvrte ratne godine evidentan je

U Washingtonu uz posredovanje SAD-A potpisan Vašingtonski sporazum kojim su prekinuti sukobi HVOA i Armije BIH i udareni temelji za uspostavljanje FBIH. porast procentualnog učešća poginulih iz dobojske općine u odnosu na drugu i treću godinu. Tome je razlog napredovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine. Naročito se to odnosi na operacije na Ozrenu, kada su ponovno proradile emocije, pa su vojnici, u želji da što prije dođu do svojih, okupiranih domova, neoprezno nailazili na postavljena minska polja i pri tome bivali povređivani, a dosta i ginuli.

Drugi od razloga je što je neprijatelj, gubeći na vojnom polju, pojačao djelovanje po civilnim objektima, pa i putem avionskih raketiranja. Ukupno gledajući, najviše poginulih 59,82% je iz tešanjske općine, 22,66% iz dobojske, 8,6% iz maglajske, 6,74% iz teslićke i 2,15% iz drugih općina sa područja bivše Jugoslavije.

Tešanjska općina, po prijeratnom popisu stanovništva, ima 48.390 stanovnika. Pridoda li se ovom broju 13.500 izbjeglih i prognanih, onda Ratna bolnica u Tešnju zdravstvenu zaštitu obezbjeđuje za 61.890 stanovnika. Prema podacima o vojno angažovanim ljudima čija brojka se kreće oko 12.500, znači da 20% stanovništva je u prilici zadobiti povrede kao vojnik.

Prve ratne godine 1.499 vojnika je zadobilo povrede, a to iznosi 12% od ukupnog broja vojnika, odnosno 2,4% od ukupnog broja stanovnika. Gledajući spolnu strukturu povrijeđenih vojnika, 99,59% su muškarci, a 0,4% žene.

Mjere zaštite

Druge ratne godine imamo 1.371 povrijeđenog vojnika, odnosno 11% od ukupnog broja vojnika. Iako nije značajna razlika u odnosu na prvu, ona ipak govori o nekim promjenama. Prije svega, vojnici su stekli određeno iskustvo u strateškotaktičkom načinu ratovanja, drugo shvatili su da je, kao i u drugim sferama života i rada, uvijek bolje spriječiti, nego liječiti. Značajnije su počeli koristiti mjere zaštite, a naročito ukopavanje - rovove. Pored ostalog, te mjere su rezultirale smanjenim brojem povređivanja vojnika u trećoj - 551 i četvrtoj – 256.

Knjiga “Tešanj u agresorskom zagrljaju” prim. dr. Esada Hasaničevića iz Tešnja koju feljtoniziramo je izuzetno dokumentarističko štivo o posljedicama stradavanja ljudi na području ovog grada i okoline. Naš dopisnik Miralem Begić priredio je najzanimljivije detalje iz knjige, koju je štampao IGK Grafikkomerc Jelah. Za ilustraciju naslovnih korica autor je odabrao 53 ruže, što simbolizuje 53 stradanja nedužne djece na pomenutim prostorima.

U Wentzvilleu u Misuriju umro Charles Edward Anderson Chuck Berry, američki gitarist, pjevač i kantautor. Jedan od pionira rock and rolla.