Uz malo dobre volje BIH može bolje
U Sarajevu je zaključena prva faza inicijative Možemo bolje i predstavljeni su rezultati u okviru projekta “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u BIH”
- Ono što privrednici treba da znaju, pa i zaposlenici koji očekuju zakon o minimalnoj plati, jeste da njegova primjena zahtijeva šest do 12 mjeseci. Zbog podzakonskih akata, izmjena softverskih rješenja unutar Porezne uprave, privrednici, nemojte ga očekivati u sljedećih godinu dana. Kako stvari stoje unutar te parlamentarne većine, ne postoji raspoloženje, kaže Zaimović i dodaje da je nemoguće da taj zakon stupi na snagu 1. juna.
U Elektroprivredi i BH Telecomu smjene su napravljene, nove su uprave vrlo brzo objelodanile neke sporne ugovore, a u slučaju BH Telecoma čuli smo optužbe za omogućavanje neovlaštenog prisluškivanja, i to sve po partijskoj osnovi.
- Novi menadžment je to tvrdio ili tražio da se ispita. I onda se ispostavilo da postoje stroge procedure, po kojima tzv. prisluškivanja rade ovlaštene agencije i to ne rade preko zaposlenika BH Telecoma, nego zaposlenici BH Telecoma na osnovu sudskih naloga ili zakonski preciziranih naloga daju pristup vezama koje traže ovlaštene agencije, ističe Zaimović.
Lider SDA je izgubio izbore i - po brojnim analizama - najviše je kriv za manjak koalicionog kapaciteta SDA, no na Kongresu stranke ubjedljivo je pobijedio. Istina - delegati nisu ni imali za koga drugog glasati. Partija se u međuvremenu prilično okrenula populizmu i desničarenju iako sam Izetbegović tvrdi da zagovara građansku državu.
- Mi jesmo za građansku državu. Istinski mislim čak da je budućnost BIH u multinacionalnim partijama. Međutim, mi imamo situaciju u kojoj multinacionalne partije uspijevaju samo na području gdje žive Bošnjaci, ne samo u FBIH. To u neka doba prerasta ludost jednog naroda. SDA je blaža nego DF, NES ili Stranka za BIH, kaže Zaimović.
Veliki broj kontroverznih reakcija i prijetnji usmjeren je prema Franji Šarčeviću, predavaču na PMF-U u
Sarajevu, jer je prokomentirao fotografiju gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić s dječakom u uniformi i zelenom beretkom na glavi. Naveo je kako je to “simbol samo jednog poremećenog društva u kojem se BIH nalazi”. Zaimović smatra da je to pregrubo i da ne zna da se iko od političara slikao sa djetetom, a fizički obračun Harisa Zahiragića i Elvisa Vrete osuđuje.
Debakl trojke
Potpredsjednik SDA cijeni da će stranka postići bolje rezultate nego na prošlim lokalnim izborima. A SDA će se ove godine odlučivati za koalicije. Međutim, kada je riječ o općim izborima, Zaimović kaže da se mnogo toga može promijeniti.
- Mislim da će stranke trojke doživjeti debakl, a da će SDA dobiti dio glasova trojke. Ne možemo mi očekivati glasače, na primjer, Naše stranke sa krajnje ljevice. Mislim da će dobar dio glasova SDP-A povući DF. Dio glasova koje je NIP realno uzeo od SDA će dobiti SDA. Prognoziram da će stranke trojke pasti za najmanje 20 posto u totalu. Kada su u pitanju lokalni izbori, tu neće doći do velikih promjena, zaključuje Zaimović.
Vojina Mijatovića je trebalo ojačati u Banjoj Luci, da se tamo bori za multinacionalnu stranku, a ne da bude potpredsjednik Vlade FBIH
Projekat “Jačanje povjerenja i kohezije u zajednicama u BIH” provodi se u 24 zajednice kroz blisku saradnju s lokalnim samoupravama, organizacijama civilnog društva, građankama i građanima kao nositeljima mira, medijima i drugim društvenim akterima koji zajednicu jačaju i unapređuju okruženje pogodno za istinsko pomirenje. U fokusu projekta Možemo bolje su pozitivne inicijative u zajednicama i neophodna podrška ljudima širom zemlje, koji svakodnevno ulažu značajne napore u izgradnju društva, temeljenog na međusobnom povjerenju.
Adebayo Babajide, zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BIH, istakao je da širom Bosne i Hercegovine imamo hiljade ljudi koji zajedno rade na ljepšoj budućnosti za zemlju, ljudi koji prepoznaju snagu u raznolikosti.
- U proteklih 18 mjeseci, projekat Možemo bolje je organizovao više od 350 različitih događaja, a sve s ciljem ohrabrivanja dijaloga, razmjene i saradnje. Oko 2.300 ljudi su direktni korisnici ovog jedinstvenog projekta. Ne samo da je dao podršku za razne događaje i finansijsku pomoć za 22 organizacije u lokalnim zajednicama i 27 inicijativa, projekt je i investirao u 15 infrastrukturnih projekata. Izgradnja mira traži vremena i kreativna lokalna rješenja. Kada prihvatimo raznolikost, raznovrsnost, kada njegujemo dijalog i pomirenje, možemo bolje, pojasnio je Babajide.
Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u našoj zemlji, kazala je da su u 18 mjeseci od početka projekta uspjeli da naprave uspješan program.
O značaju samog projekta govorila je šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Bojana Urumova zajedno sa šefom Misije OSCE-A u BIH Brianom Aggelerom.
Projekat finansira Evropska unija (EU), a zajedno provode EU u BIH, UN u BIH, Misija OSCE-A u BIH i Vijeće Evrope.