Vrijeme aktivira hronična oboljenja
Iako mnogi misle da je mart hladan, doktori i klimatolozi pojašnjavaju kako se na nas odražavaju oscilacije u temperaturama
Period godine kad pogledaš kroz prozor da vidiš šta da obučeš, ali jedan čovjek ide u majici, a drugi iza njega u bundi. Zimi smo sjedili u baštama, a u proljeće koje je na pragu hodamo u bundama. Stoga i ne čudi što mnogi misle da su temperature nakon zime prilično naglo pale za ovo doba godine, ali je to, kako kažu stručnjaci, zapravo samo svojevrstan privid.
Topla zima
Kako objašnjava Dženan Zulum iz Odsjeka za klimatološka istraživanja i studije Federalnog hidrometeorološkog zavoda, zima je u mnogim dijelovima naše zemlje bila rekordno topla, što nije u skladu sa godišnjim dobom, februar bio znatno topliji od prosječnog marta, a zapravo početak proljeća sasvim je uobičajen. No, zbog tog temperaturnog nesrazmjera zime i proljeća nama izgleda kao da je nenormalno zahladnjelo.
- Ovo je bila jedna od najtoplijih zima od početka službenih mjerenja, bez snijega, tako da je to do sada bilo nenormalno, ali sad se vrijeme dovodi u neku normalu. Mi smo se malo opustili tokom ove zime i ne samo zime nego smo imali i toplu jesen. Sad smo došli do temperatura koje su približno, haj’mo reći, prosječnih vrijednosti za ovo doba godine, iako nama izgleda da je previše hladno, ali je zapravo uobičajeno za mart, kaže on za Oslobođenje i dodaje da se ovih dana očekuju jutarnje temperature od 2 do 7 stepeni.
- Mala je vjerovatnoća da će biti mraza, osim na nekim malo većim nadmorskim visinama. Maksimalne temperature u BIH kretat će se do 14, 15 stepeni, u Hercegovini do 18, a snijega bi moglo biti na visokim planinama. Nije isključena pojava snijega i mraza, ističe Zulum.
I doktor, specijalista urgentne medicine Adem Zalihić slaže se sa Zulumom da smo imali prilično toplo vrijeme neposredno prije martovskog zahlađenja koje je, ustvari, sasvim normalno i u skladu sa godišnjim dobom. Zima je ta koja je odudarala.
- Ova odstupanja i nagli prelazi su nepovoljni u kontekstu reakcije naših krvnih sudova na te klimatološke promjene, jer krvni sudovi djeluju, odnosno reaguju na toplotu, hladnoću. Krvni sudovi srednje starih osoba, koje već imaju razvijen određen stepen ateroskleroze, ne mogu da prate gibanja i oscilacije temperature. Ne mogu da se šire i sužavaju tako adekvatno i onda je to pogodno za aktivaciju nekih hroničnih oboljenja koja dovedu do ozbiljnih komplikacija, odnosno srčanih ili moždanih udara, objašnjava on.
Virusne infekcije
Posebno ističe da vremenske (ne)prilike utječu na zdravlje, jer mi imamo ustaljeni bioritam i naviknuti smo na određene meteorološke, klimatološke promjene koje idu periodično.
- Svako odstupanje naše tijelo će osjetiti. To je jedan aspekt, drugi je što u određenim uslovima kada je puno vlažno, pa onda toplo kad zapravoočekujemohladnoću,vrijeme pogodujevirusniminfekcijama.moram iskoristiti priliku da uputim kritiku ljudima koji ne podržavaju vakcinaciju, koji su doprinijeli razbuktavanju morbila i velikog kašlja. Znači, širenju virusa uz ove meteorološke uslove koji su bili pogodni, doprinijelo je i to što djeca nisu bila vakcinisana, ističe doktor i dodaje da čovjek najbolje sebe poznaje i trebao bi da prati sebe.
Širenju virusa, uz meteorološke uslove koji su bili pogodni, doprinijelo je i to što djeca nisu bila vakcinisana, upozorava Zalihić