Tin samo političke poene
smo mi do sada uradili, preuzeli, na koji način i u kojoj mjeri. Zasnovano na tim prvim formalnim kontaktima i formalnim radnjama kroz formu pitanja-odgovoradobijatepregovaračku platformu, gdje će EK za zemlje članice pripremiti šta BIH po svakom klasteru, po svakom poglavlju treba uraditi. I mi više ne pregovaramo od trenutka zelenog svjetla sa Ek-om. Ona postaje tehničko tijelo zemljama članicama. Mi razgovaramo sa zemljama članicama. Ovo ide paralelno sa onim što vlast i dalje treba uraditi, objašnjava Dilberović.
Datum kada ćemo zvanično otvoriti pregovore nije bitan, smatra Dilberović, jer je bitna samo činjenica da smo dobili zeleno svjetlo i da sada treba da radimo.
- Nama će se EK vrlo brzo obratiti sa prvim korakom, ističe sekretar MVP-A.
Jučer je u Sarajevu slovenačka ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon kazala da više nemamo potrebe da se nešto između sebe usaglašavamo, što je inače naš najveći problem. Sad zapravo dolazimo u fazu kad će se jasno prepoznavati kočničari i oni koji su za evropske integracije.
- Ne vjerujem da će biti kazni, jer EU je klub u koji ulazite samovoljno, svojom izraženom voljom i dobrovoljno. Jedini koji mogu tjerati naše političare da odrade svoj posao jesu građani. To je jedan detalj. Drugi, EU postaje organizacijadržavakojerazmišljajustrateški. Ukrajina ih je sve dobro razdrmala i probudila. Samim činom odnosa prema zemljama zapadnog Balkana EU pokazuje gdje je njen interes, kao što je i naš interes EU, kaže Dilberović i podsjeća na šest milijardi eura za zapadni Balkan, plus 14 milijardi koje su kroz IPA fondove na raspolaganju zemljama naše regije i Turskoj.
U pregovaranju ćemo imati decidirano definisane stvari koje moramo završiti.
- Tu će se vrlo jasno znati ko taj proces blokira i ko u tom procesu neće biti partner, napominje i dodaje da BIH ima jako puno zakona koji se već jasno definišu kao evropski, ali je pitanje da li ih primjenjujemo i imamo li primjere primjene.
Hrvatska i Turska su isti dan - 3. oktobra 2005. godine - počele pregovore sa EU. Hrvatska je 1. jula 2013. postala članica, Turskoj su pregovori obustavljeni i službeno početkom 2019. zbog kršenja kriterija podobnosti za članstvo. Dilberović vjeruje da smo mi zagrizli ovaj proces i da ćemo ići putem Hrvatske. Naravno, bitan je i naš odnos prema članicama, tačnije onima koje stoje iza nas.
- Novitet je da na diplomatskoj razini postajete tema takozvanih donosilaca odluka, a ne provodilaca odluka, istakao je Dilberović.
Postala je poštapalica kako ne možemo u EU sa OHR-OM, no naše vlasti nikako da dobace do ispunjavanja onih famoznih 5+2 uvjeta.
- OHR je konačni tumač Dejtonskog sporazuma. Evo, zanemarimo sad sve političke razmirice. Ko je tumač ako OHR ode? Ako smo sa OHR-OM uspjeli da dobijemo zeleno svjetlo za pregovaranje, dakle OHR ne predstavlja smetnjudaprovodimoreforme.ukoliko koristite stav u kojem kažete ne priznajemo OHR, on mora otići i neću ništa raditi dok on ne ode ili neću barem ozbiljno raditi u procesu evropske integracije, jer je OHR tu, stvarate faktički ključne argumente da OHR ostane, pojašnjava Dilberović.
Kompromis nije izdaja
Ni dan nakon zelenog svjetla, aktueliziran je prijedlog izmjena Izbornog zakona koji bi da regulira i izbor članova Predsjedništva BIH iako je to dio Dejtonskog ustava, starijeg od svakog zakona.
- Legitimno pravo svake političke opcije, svake stranke, jeste predlaganje zakona. Zato vam postoji ona ustavnopravna komisija koja će reći da li je nešto u skladu s Ustavom ili nije, ili može li krenuti naprijed ili ne. Postoji sljedeća instanca koja se zove Ustavni sud. Problem ove zemlje je generalno što je kompromis shvaćen kao izdaja, kao prodaja i slabost, kaže sekretar MVP-A.
Dilberović je najavio i dolazak direktnih stranih investicija iz zemalja Zaliva u BIH, kao potencijalnu zemlju članicu.
BIH je važan partner Belgije
Predsjedavajući Predsjedništva BIH Denis Bećirović razgovarao je u Bruxellesu s ministricom vanjskih poslova Kraljevine Belgije Hadjom Lahbib. Ministrica Lahbib istakla je da Belgija vidi BIH kao važnog partnera na Zapadnom Balkanu, o čemu govori intenzivna bilateralna saradnja, ponovno otvaranje Ambasade Kraljevine Belgije u Sarajevu, kao i otvaranje jedinog ureda na Zapadnom Balkanu - Privredne komore Belgije i Luksemburga.
Bećirović se sastao i sa kraljem Philippeom, koji je rekao da gaji posebne osjećaje prema BIH te da podržava evropsku perspektivu naše države.
Ubrzati Plan reformi
Predsjedavajuća Vijeća ministara BIH Borjana Krišto predsjedavala je 4. sjednicom Radnog tima u BIH za izradu Plana reformi za provođenje Plana rasta za Zapadni Balkan, koja je održana u hibridnom formatu u Sarajevu. Naglašena je potreba ubrzanja dinamike za usvajanje nove liste reformi Evropske komisije, o kojoj će se svi članovi izjasniti do 29. marta i pojedinačne stavove dostaviti Direkciji za ekonomsko planiranje. Nakon toga će Direkcija hitno sačiniti konsolidiranu listu reformi i proslijediti je EK-U kako bi se ubrzanom dinamikom ispunili rokovi iz ambiciozne mape puta.
Datum je apsolutno nebitna stvar. Bitno je provođenje reformi koje ovu zemlju čine normalnijom i kvalitetnijom za život
Suđenje Dodiku 5. aprila
Nastavak suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika RS-A Milošu Lukiću koji je bio zakazan za srijedu, 3. april, pomjeren je za petak, 5. april, zbog Dodikovih obaveza. Iz Suda BIH su rekli da je ročište odgođeno prema molbi Dodikovog advokata, te da je odbrana dostavila Sudu relevantnu dokumentaciju.
Podsjetimo, Dodiku se sudi zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BIH Christina Schmidta.