Neselektivno gađanje

Nijedna dobna skupina, kako među vojnicima, tako ni među civilima, nije bila zaštićena od povređivanja niti smrtnog stradanja

Prateći elemente ciljem postavljenih zadataka u ovom istraživanju, te analizirajući dobijene podatke, može se prezentirati sljedeće:

- Sa aspekta broja poginulih po mjesecima tokom godine, u ukupnoj analizi se vidi da je on statistički značajan za juli - 104 (15%) i august - 108 (15%) u odnosu na druge posmatrane mjesece (P<0,05).

- Povećana smrtnost tokom jula i augusta je rezultat ubrzanog gubitka krvi iz ljudskog organizma uslijed povređivanja, koji sam po sebi, zavisno od izgubljene količine, dovodi do hemoragičnog šoka. Šokno stanje se ubrzano razvija, jer je potpomognuto faktorom vazodilatacije i dehidratacije, koja je zbog povećane temperature okoline uglavnom najprisutnija u ovim mjesecima.

- Iako je povređivanje i smrtno stradanje tokom sedmice bilo permanentno, ono je bilo različito po danima.

Djeca i starci

- Ukupno povrijeđenih je najviše ponedjeljkom - 785 (17,3 %), a i ukupno poginulih je, također, najviše ponedjeljkom - 134 (19,22%), što je statistički značajno u odnosu na druge posmatrane dane u sedmici (P<0,05).

- Period dana sa najboljom dnevnom vidljivošću je od 12 do 16 sati. Tada je i najizraženija ljudska aktivnost, inače svojstvena ljudskoj prirodi. Sa ovom spoznajom, neprijatelj je u želji za što “efektnijim” učinkom djelovao iz svog naoružanja, kako po vojnicima, tako i po civilima.

- Od ukupno povrijeđenih i poginulih (4.559 + 711 = 5.270), 1.673 (32%) je nastradalo tokom dana, u intervalu dana između 12 i 16 sati, a to je statistički značajno u odnosu na druge posmatrane periode dana (P<0,05).

- Nijedna dobna skupina, kako među vojnicima, tako ni među civilima, nije bila zaštićena od povređivanja niti smrtnog stradanja. Povređivana su djeca od nekoliko dana života, a i starci preko 80 godina.

- Najpodložnija povređivanju i smrtnom stradanju je dobna skupina od 21 do 30 godina. Od ukupno 4.559 povrijeđenih, 1.921 (42,23%) je životne dobi između 21 i 30 godina. Od 711 poginulih, 275 (39,31%) je, također, iz ove dobne skupine.

- Statistički je značajno povređivanje i smrtno stradanje ljudi životne dobi od 21 do 30 godina u odnosu na druge posmatrane dobne skupine (P<0,05).

Ovim istraživanjem je obuhvaćeno stanovništvo koje je u zdravstvenom smislu pokrivala Ratna bolnica Tešanj. Tu spadaju općine Tešanj i dijelovi općina Doboj, Teslić i Maglaj. Od ukupnog broja povrijeđenih, 58% je sa područja općine Tešanj, 20,86% sa područja općine Doboj, 11,86% Maglaj, 6,66% Teslić i 2,58% ostale općine.

- Poginulih je 59,82% sa područja općine Tešanj.

- Statistički je značajno povređivanje i smrtno stradanje stanovništva općine Tešanj u odnosu na druge posmatrane općine (P<0,05).

- Najdirektnije izloženi ratnim dejstvima su vojnici.

- Od ukupnog broja povrijeđenih (4.559), njih 3.677 (80,32%) su vojnici. Među njima su 99,58% muškarci.

- U ukupnoj populaciji (61.890) to predstavlja 6,1%.

- U vojničkoj populaciji (12.500) to je 29%.

- Tokom rata je skoro svaki treći vojnik bio povrijeđen.

- Među 711 ukupno poginulih, 568 (80,01%) su vojnici.

- Za ukupnu populaciju to je 0,3%. U vojničkoj populaciji to je 1,7%.

- Najviše poginulih 215 (38%) je u prvoj ratnoj godini.

- Među poginulim vojnicima nema žena.

Stradanje civila

- Analizirajući samo apsolutne brojke poginulih vojnika, mogli bismo zaključiti da su smanjivane odmicanjem rata. Međutim, kada ih procentualno izrazimo u odnosu na ukupno povređivanje (povrijeđeni + smrtno stradali) za pojedinu godinu, onda vidimo da je smrtno stradanje odmicanjem rata bilo u porastu. Razlog tome je pad fizičke kondicije, sa jedne i rast ozbiljnosti povređivanja, sa druge strane.

- U ovom ratu neprijatelj je ciljeve gađao neselektivno.

- Pored vojnika stradali su i civili. Ukupno nastradalih civila je 1.025. Od toga 882 su povrijeđena, što predstavlja 19,67% ukupno povrijeđenih, a 1,44 % ukupne populacije. Žena je 417 (47,08%), djece 248 (27,13%) i muškaraca 217 (25,78%). Najviše povrijeđenih civila - 443 (50,56%) bilo je u drugoj ratnoj godini.

Knjiga “Tešanj u agresorskom zagrljaju” prim. dr. Esada Hasaničevića iz Tešnja koju feljtoniziramo je izuzetno dokumentarističko štivo o posljedicama stradavanja ljudi na području ovog grada i okoline. Naš dopisnik Miralem Begić priredio je najzanimljivije detalje iz knjige, koju je štampao IGK Grafikkomerc Jelah. Za ilustraciju naslovnih korica autor je odabrao 53 ruže, što simbolizuje 53 stradanja nedužne djece na pomenutim prostorima.