Ratni zločinci više ne mogu na liste
Schmidt je poručio kako je Dodik u pravu kada kaže da su domaća rješenja najbolja, ali da građani više ne mogu čekati
Visoki predstavnik Christian Schmidt, u obraćanju javnosti povodom izmjena Izbornog zakona BIH, kojima je osiguran integritet izbornog procesa, poručio je i da će međunarodne sudije ostati dio Ustavnog suda BIH.
Obećanje Srebreničanima
- Moja pozicija će jednog dana kada BIH bude dio EU biti stvar prošlosti. Mnoge stvari će biti riješene i moj mandat će biti ispunjen. Kako ovih dana govorimo o međunarodnim sudijama, moram reći da trebamo pogledati EU sporazume, istakao je Schmidt.
Osvrnuo se i na obećanje dato Srebreničanima, te poručio kako na izbornim listama više neće biti mjesta za presuđene ratne zločince, jer je vrijeme da ova zemlja razmišlja o tome kako zadržati mlađe naraštaje.
Prije nego je visoki predstavnik donio izmjene Izbornog zakona BIH, lider SNSD-A Milorad Dodik ponovio je juče da nigdje na svijetu nema zemlje u kojoj bi stranac ili neko strano tijelo regulisalo izborni proces. Protiv nametanja bio je i HDZBIH.
Dodik je naglasio da bi “eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona predstavljalo poništenje svih izrečenih vrijednosti do sada, pa i onih o EU o kojima smo slušali, pogotovo u posljednje vrijeme kada su dali BIH pregovarački status”.
- Neko laže debelo ovdje. Ili se radi o tome da se nekoliko dana nakon odluke u Bruxellesu pojavljuje neko ko to sve ruši, a ruši taj koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik, koji isključivo sluša američkog ambasadora u BIH Michaela Murphyja i njih dvojica u jednoj patološkoj simbiozi pokušavaju da nametnu što veće zlo svim narodima u BIH, zagalamio je Dodik.
Iz Ambasade SAD-A su poručili zbog čega je Schmidt morao nametnuti izmjene Izbornog zakona.
- Žao nam je što se sve stranke nisu angažovale u dobroj vjeri ili se istinski obavezale na izborni integritet. Njihov neuspjeh je razlog zašto je visoki predstavnik morao djelovati, saopćeno je iz Ambasade SAD-A.
Osvrnuo se visoki predstavnik i na ove poruke kazavši kako mu je žao što on “ovo mora raditi”.
- Moj stav je da su domaća rješenja najbolja rješenja. Činim BIH sposobnom da krene u evropske integracije, rekao je Schmidt.
Dodik je i ranije najavljivao usvajanje izbornog zakona RS-A, čija radna verzija se jučer pojavila u medijima, kao potencijalni odgovor Schmidtu. Govoreći o Centralnoj izbornoj komisiji BIH, kazao je da je to uzurpatorsko tijelo koje nema pravo da provede izbore za lokalni nivo u Republici Srpskoj i Federaciji BIH.
Govoreći o tehničkim rješenjima, Schmidt je istakao da pod tim podrazumijeva skenere za glasačke listiće i identifikaciju birača, “kako bismo osigurali da ljudi glasaju samo jednom i da osiguramo ispravnu identifikaciju”.
- Ovim uvodimo pilot-projekt i nećemo koristiti ovu tehnologiju na svim biralištima, nego na određenom nivou. Mislim da će doći do bolje situacije u smislu izbornog procesa, rekao je, dodavši da su predviđene i sankcije.
- Imamo profesionalizaciju biračkih odbora. Postoji komplet pravila za izbornu kampanju, napomenuo je.
Entiteti imaju pravo na izborne komisije, međutim, Izborni zakon je jasan - njihovu nadležnost u najvećem dijelu određuje
CIK, ističe bivši član CIK-A Vehid Šehić
Uzalud inicijative
Schmidtovu odluku pozdravile su stranke poput SDP-A BIH, NS-A i SDA, ističući kako će one doprinijeti poštenijim i transparentnijim izborima.
Član CIK-A BIH Suad Arnautović rekao je jučer prije Schmidtove odluke da je Komisija već dva puta upućivala inicijativu Parlamentarnoj skupštini BIH u skladu sa Izbornim zakonom, jer su ovlašteni da joj podnose izvještaj o provedenim izborima i da pokreću inicijativu za izmjene izbornog zakonodavstva.