Pranje novca u BIH
Dok se svugdje smišljaju novi načini za ovu rabotu, kod nas prolazi sve - od dizanja u nebesa cijene kvadrata stana do koncerata i salona ljepote
Ovih 400 odluka koje smo donijeli u ova četiri mjeseca donijeli smo jednoglasno. Rekla bih da to možda utječe na brzinu donošenja odluka, međutim, ne mogu reći da sam nezadovoljna. Zadovoljna sam, imamo dobru suradnju
U izvještaju Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za prošlu godinu navedeno je da je istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da su kroz finansijski sistem naše zemlje u legalne novčane tokove ubačena 13,63 miliona KM nelegalno stečenog novca, dok je pričinjena materijalna šteta od prijavljenih krivičnih djela iznosila 5,43 miliona maraka.
Porijeklo novca
Prema ranijim izvještajima SIPA, u legalne novčane tokove BIH u 2022. godini ubačeno je 35,19 miliona KM nelegalno stečenog novca, u 2021. ubačeno je 10,9 miliona, a 2020. i 2019. godine 12,9 miliona, odnosno 12,1 milion KM.
Međutim, koliko je novca zaista oprano u BIH, niko tačno ne zna, a i malo ko vjeruje da se radi o 10 ili 20 miliona KM godišnje.
- Te cifre su tek djelić stvarnog obima pranja novca. Sigurno je da se radi o punom većim iznosima.
Opravdane su sumnje da su visoke cijene nekretnina u BIH dobrim dijelom uzrokovane pranjem novca. Viša cijena im odgovara da bi više novca na taj način mogli oprati, govori ekonomista Igor Gavran.
A kako se pere novac u BIH? Nekretnine, banke, ugostiteljstvo, osiguravajuće kuće, kladionice, kockarnice, saloni ljepote, samo su neke od djelatnosti preko kojih se u našoj zemlji pere nelegalno stečen novac.
- Novac je najlakše prati tamo gdje se još barata gotovim novcem. Kod nas se još luksuzna vozila i nekretnine kupuju gotovinom, što bi u svakoj uređenijoj državi upalilo alarme,
Imamo kriminalce koji decenijama imaju hiljadu KM prihoda, a posjeduju skupe nekretnine i automobile, govori Gavran