Kako ćemo proizvoditi struju bez uglja?
Dužnosnici BIH su iz iskustva njemačke zelene politike mogli naučiti nekoliko stvari. Recimo, da je zelena energija prilično skupa i da nije tržišno održiva bez subvencija
Benjamin Franklin, jedan od očeva američke nacije, svojevremeno je rekao da je “iskustvo skupa škola, ali da budale neće učiti ni u jednoj drugoj”. Ovom krilaticom bi se najjednostavnije mogla opisati implementacija takozvane zelene agende u Bosni i Hercegovini. Naprimjer, bh. dužnosnici su iz iskustva njemačke zelene politike mogli naučiti nekoliko stvari. Recimo, da je zelena energija prilično skupa i da nije tržišno održiva bez subvencija. Međutim, kao što pretpostavljate, bh. dužnosnici su odlučili te stvari naučiti iz iskustva.
Razlog za gubitak
Prema podacima Statistisches Bundesamt (Destatis), cijena električne energije u Njemačkoj iznosila je prije početkaratauukrajini32centapokilovat-satu, dok su Amerikanci istu količinu struje plaćali 11 centi, dakle oko trećine onoga što su plaćali Nijemci. Isti izvor navodi da čak dvadeset posto računazastrujunijemaca odlazi na doplatu za obnovljive izvore energije i za subvencioniranje energije vjetra i sunca. Nažalost, u BIH to učimo na teži način. Naprimjer, Elektroprivreda BIH Sarajevo je 2023. godinu završila sa rekordnih 140 miliona KM gubitka. Do tada Elektroprivreda BIH je poslovala pozitivno. A onda odjednom minus od 140 miliona KM. I to u trenutku kada druge dvije bh. elektroprivrede ostvaruju rekordneprofite-elektroprivredahzhb je 2023. završila sa 52,4 miliona KM, a Elektroprivreda RS-A sa 144,8 miliona KM profita.
Edhem Bičakčić, bivši direktor Elektroprivrede BIH i bivši premijer Federacije BIH, govoreći nedavno za FTV, rekao je da je ključni razlog ovolikog gubitka drastično smanjenje proizvodnje uglja. “Stiče se dojam da su svi digli ruke od proizvodnje uglja i da su prepustilineminovnostitoda se rudnici zatvaraju. Međutim, dug je taj period u kojem se mi još itekako moramo oslanjati na rudnike”,rekaojeon.napitanje kako je došlo do toga da smo od najvećeg izvoznika struje u regiji na korakdouvozastruje,bičakčić je odgovorio da uzrok leži u činjenici da je drastično smanjena proizvodnja uglja - prije nekoliko godina Elektroprivreda BIH je proizvodila šest miliona tona uglja godišnje, a sada proizvodi samo tri miliona.
Pri svemu tome ne treba zaboraviti da je Bičakčić jedan od najvećih ovdašnjih zagovaratelja zelene agende i dekarbonizacije, vjerovatno zbog svoje vjetroelektrane na Vlašiću. Ali, svejedno, sada mu samo možemo skinuti kapu zbog iskrenosti prožete zdravim razumom. A kako je Elektroprivreda BIH reagovala na ovaj gubitak? To je navedeno u dokumentu Plan poslovanja Elektroprivrede BIH za period 2024. do 2026. godine. Prvo, Elektroprivreda BIH je znatno smanjila svoje pretjerano optimistične prognoze iz prethodnog plana, usvojenog u decembru 2023. godine, pa je plan dobiti za2024.paona“samo”900hiljadakm, a u 2025. na 6,5 miliona KM i u 2026. na 23,2 miliona KM.
Međutim, ono što je u ovom trenutku daleko važnije za sve građane BIH od projekcija poslovanja ove javne kompanije nalazi se na 6. strani dokumenta Plan poslovanja Elektroprivrede BIH za period 2024. do 2026. godine. Tu se navodi sljedeće (citiramo): “Bitno je kupce i javnost uvjeriti da je postepeno povećanje prodajnih cijena energije, naročito za domaćinstva... nužno ako želimo na duži rok računati na domaće izvore električne energije koji će biti okolinski i klimatski prihvatljiviji od postojećih”. Naglašavamo potrebno je uvjeriti javnost da je povećanje cijena nužno. Nažalost, niko ne postavlja pitanje zašto sada kupci Elektroprivrede BIH - a naročito domaćinstva - moraju pokrivati gubitke ove javne kompanije. Ima li tu ikakve odgovornostimenadžmentateupravnog Nadzornog odbora Elektroprivrede BIH? Da li iko razmišlja o njihovoj smjeni što su napravili toliki gubitak koji sada kupci moraju krpiti?
Sličnih primjera ima još jako puno, ali za ovaj tekst vrijedi izdvojiti sljedeći. Nedavno su dvojica švedskih ekonomista Christian Sandstrom i Christian Steinbeck upozorili da je industrija vjetroelektrana u ovoj skandinavskoj zemlji na samom rubu vala bankrota. Oni su analizirali godišnje finansijske izvještaje o radu svih vjetroelektrana u Švedskoj te su zaključili da su ukupni gubici vjetroelektrana od 2017. do 2022. iznosili 13,5 milijardi švedskih kruna (1,2 milijarde eura). Kažu da je tako veliki gubitak prije pravilo nego izuzetak. Sandstrom i Steinbeck ističu da sektor u cjelini nije ostvario dobit ni u jednoj godini od 2017, a da su se gubici kretali od 19 do 90 posto ukupnog prometa. “Gubici nastaju jednostavno zato što industrija ne može proizvoditi električnu energiju po cijeni nižoj od tržišne, uprkos opsežnim državnim subvencijama”, zaključuju oni.
A sada slijedi nešto što je za rubriku “vjerovali ili ne”. Nedavno je objavljeno da će Štokholmski institut za okoliš i Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju provoditi u BIH projekt tranzicije regiona bogatog ugljem u smjeru zelene agende, jer je navodno za BIH prioritet provesti dekarbonizaciju što prije. E sad, tu se postavlja niz pitanja. Prvo je, recimo, sljedeće: a šta ćemo primijeniti u proizvodnji električne energije umjesto uglja? Ovaj švedski model vjetroelektrana koji ni u Švedskoj ne funkcioniše bez problema i gubitaka? Istini za volju, donekle je razumljiva veza Švedske i vjetroelektrana, jer prema podacima British Petroleuma (Statistical Review of World Energy), postojeće švedske rezerve uglja su dovoljne za narednih nula godina, odnosno za samo nekoliko mjeseci. S druge strane, rezerve uglja BIH pri sadašnjoj potrošnji su prema istom izvorudovoljnezanaredne264godine! I mi ćemo dozvoliti Šveđanima da nas
“oslobode” zavisnosti od našeg uglja?
Zelena agenda je naprosto pomodna, a na takve se stvari, nažalost, lijepe svi ovdašnji dužnosnici. Jer je to ono što lideri sa Zapada vole čuti. A to je pak ono o čemu je nedavno prof. dr. Zlatko Hadžidedić govorio na TV-U o kulturi ovisnosti o strancima, o spremnosti da se dodvoravamo strancima. Dokle ta pomodnost ide, svjedoči i dokument koji je nedavno objavila Agencija za bankarstvo FBIH pod nazivom “Strateški prioriteti o upravljanju i nadzoru rizika povezanih sa klimatskim promjenama i okolišnim rizicima”. U dokumentu se, između ostalog, nesebično hvali povećano razumijevanje klimatskih rizika od Agencije.
Vjetar i sunce
Međutim, trend zelene agende očigledno na ovim prostorima još nije ažuriran u skladu sa onim što se dešavausvijetu.zelenaagendausegmentu vjetra i sunca doživljava ozbiljne probleme na Zapadu. Nakon početka dedolarizacije i raslojavanja dosadašnjeg unipolarnog u multipolarni svijet Zapad je ostao bez kontrole nad izvorima nafte i plina te je zbog toga osmislio zelenu agendu. Važno je shvatiti da je zelena agenda osmišljena da pomogne zapadnim ekonomijama. Ali zapadne ekonomije su spore. Kinezi su veoma brzo uletjeli u cijelu “zelenu priču” oko vjetra i sunca pa se danas čak 55 posto električnih automobila proizvodi u Kini, oko 70 posto svih vjetroturbina i 80 posto svih solarnih panela. A to nije ono što Zapad hoće, vjetar i sunce su trebali da služe njihovim ekonomijama.
To je najbolje oslikano na posljednjem klimatskom skupu COP28 UN Climate Change Conference u Dubaiju. Dvadesetak zapadnih zemalja, predvođene SAD-OM, Britanijom,
Elektroprivreda BIH je znatno smanjila svoje pretjerano optimistične prognoze iz prethodnog plana, usvojenog u decembru 2023. godine, pa je plan dobiti za 2024. pao na “samo” 900 hiljada KM, a u 2025. na 6,5 miliona i u 2026. na 23,2 miliona KM
Francuskom, Kanadom, Japanom i tako dalje, potpisalo je deklaraciju u kojoj se navodi da je potrebno “značajno povećati proizvodnju energije iz nuklearnih izvora za dobrobit klime”. Dakle, kada primijetite da ovdašnje agencije, komore, komisije, kompanije i drugi počnu praviti strateške dokumente u kojima hvale svoje povećano razumijevanje cijepanja atoma, fisije, fuzije i nuklearne energije - i to naravno za dobrobit klime - onda možete biti sigurni da je novi pomodni trend stigao i na ove prostore te da će se, naravno, odmah pokušati implementirati. U skladu sa pomenutom krilaticom Benjamina Franklina.