Uskrs je blagdan života i radosti

Vjernici katoličke vjeroispovijesti širom svijeta proslavili su najveći kršćanski blagdan, a poslanice nade, mira i ljubavi stizale su sa misa. Svečano je bilo i u našoj zemlji

Povodom najvećeg kršćanskog blagdana katolici u BIH najprije odlaze na uskrsnu misu, zatim se okupljaju u svojim kućama s porodicom kako bi blagovali blagoslovljenu hranu koja se najčešće sastoji od šunke, jaja, hljeba i mladog luka.

Savremena poruka

U Katedrali srca Isusova u glavnom gradu naše zemlje svetu misu povodom najvećeg i najstarijeg kršćanskog blagdana, koji su u skladu s gregorijanskim kalendarom vjernici proslavili jučer, predvodio je vrhbosanski nadbiskup metropolit monsinjor Tomo Vukšić.

- Uskrs je blagdan nade, blagdan života, blagdan trajanja, blagdan radosti, blagdan zadovoljstva, upravo zbog uvjerenja da smrt nema posljednju riječ i polazeći od te temeljne nade pozvani smo graditi i hraniti nadu ljudi oko sebe, počevši od nade u nama samima. Jedva da postoji plemenitija nagrada i djelo od toga da budemo svjedoci nade, rekao je Vukšić.

On je dodao da svaki kršćanski blagdan ima i savremenu poruku za društvo i trenutak u kojem se proslavlja, pa tako i Uskrs.

- Da kao vjernici trebamo uočiti takve znakove te čitati i primijeniti njihovu poruku i učiti iz poruka koje nam Bog preko njih šalje. Dobro je što ovih dana poste i mole sljedbenici različitih religija i tako se pripravljaju za blagdane svoje vjere. Tu istovremenost naših pobožnih vježbi ne treba promatrati samo kao običnu činjenicu za obilježiti i samo kao simpatičnu i dragu pojavu, nego je potrebno kao vjernici pitati se šta nam dragi Bog u ovo vrijeme i na ovom području želi po tom znaku istovremenih i snažnih pobožnosti, kazao je Vukšić.

Uskrsnu misu u prepunoj mostarskoj Katedrali Marije Majke Crkve predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski monsinjor Petar Palić.

- Često se čini kako posvuda oko sebe vidimo nepravdu, zlo, ravnodušnost i okrutnost, ali usred tame uvijek nešto novo oživi i prije ili kasnije urodi plodom, kazao je biskup Palić.

Dodao je kako se svaki dan u našem svijetu ljepota iznova rađa i uzdiže te da su se ljudska bića s vremena na vrijeme uzdizala iz situacija koje su se činile osuđenima na propast.

U banjalučkoj Katedrali svetog Bonaventure sa velikim brojem vjernika uskrsnu misu je predvodio banjalučki biskup Željko Majić.

- Srž Uskrsa upravo je ono što svaki čovjek želi, a to je novost života, života koji je Isus svojim uskrsnućem ponudio svima, kazao je Majić.

Ukrašavanje jaja

Don Rajko Marković, velečasni Katedrale presvetog srca Isusova u Potocima - Bijelo Polje, povodom velikog kršćanskog blagdana je svim vjernicima poručio da ovog Uskrsa, ali i inače u svom kršćanskom životu, ostanu s Isusom sjedinjeni po vjeri i nadi, odnosno sjedinjeni u zajednici njegovih vjernih.

Nekoliko dana prije Uskrsa tradicionalno se kuhaju i ukrašavaju uskršnja jaja. Nekada su se uskršnja jaja, koja krase blagdanski stol, kuhala u ljusci od crvenog luka kako bi poprimila crvenu, gotovo smeđu boju. Danas postoje i drugi načini za ukrašavanje, koji uz malo mašte i boje daju notu prazničnog ambijenta.

BIH: Federacija skuplja od RS-A

Statistički podaci i dalje pokazuju da građani Bosne i Hercegovine posljednjih godina najskuplje plaćaju lijekove u cijeloj regiji. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BIH je krovna institucija države koja izdaje dozvole za prodaju lijekova na području zemlje i uređuje veleprodaju, dok većinu propisa iz apotekarske djelatnosti donose entitetski nivoi. Uz državne mnogo je i privatnih apoteka, ali i veleprometnika lijekova iz godine u godinu. Za razliku od Federacije BIH, državne apoteke u Republici Srpskoj nemaju svoju veleprodaju, nego lijekove nabavljaju od registrovanih privatnih veleprodaja, kao i sve druge apoteke u BIH.

Državna Agencija vodi registar veleprometnikaijavnojedostupan.pravna lica koja imaju dozvolu za promet lijekovima na veliko mogu da se bave prometom lijekova na veliko i prodaju lijekove apotekama, navode iz Agencije.

- Kada su u pitanju cijene, Agencija određuje maksimalnu veleprodajnu cijenu lijekova u skladu sa Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja i izvještavanja o cijenama lijekova u BIH. U skladu sa podzakonskim aktom daje okvir za sve lijekove koji nemaju režim izdavanja “Lijek se izdajebezljekarskogrecepta”icijenalijeka može biti od nula do maksimalne veleprodajnecijene.cijenelijekovadalje određuju fondovi zdravstvenog osiguranja,pojašnjavazaoslobođenjetijana Spasojević-došen, šef Odsjeka za informisanje o lijekovima.

Apoteke su u nadležnosti entitetskih ministarstava,kaoimaloprodajnamarža. Godinama smo svjedoci kako su cijene lijekova u apotekama širom FBIH veće u odnosu na one u apotekama u RS-U. Razlika je nekada baš znatno veća, zavisno od proizvođača i ukoliko se radi o kvalitetnijim lijekovima, odnosno preparatima.

Farmaceuti pojašnjavaju da cijenu lijeka formira njegova uvozna cijena. Kada veledrogerije prodaju lijek apoteci u RS-U i u FBIH, prodaju ga po istoj cijeni, nebitno je li veledrogerija iz RS-A ilifbihiukojientitetprodajulijek.građanima se prilikom kupovine lijeka u apoteci na njegovu cijenu zaračunavaju veleprodajne te maloprodajne marže. Na visinu cijene lijeka neizostavno utiče i PDV u našoj zemlji koji iznosi 17 postoinajvećijeuzemljamaokruženja, što utiče na visoke cijene lijekova koju danas plaćaju bh. građani.

Osim što je svetkovina pobjede života nad smrću, Uskrs se može nazvati i blagdanom novog početka, istakao je na misi monsinjor Vukšić

Paracetamol 500 mg u Brčko distriktu je 2,50 KM, pakovanje od 12 tableta, a Bosnalijekov paracetamol 500 mg košta 2,10 KM, pakovanje od 10 tableta. Aspirin tablete 500 mg koštaju 5,80 KM

Bosnaihercegovinauregistruagencije broji blizu 50 veleprodaja lijekovima.magistricafarmacijeadisadžananović,članicaupravnogodborakomore magistara farmacije FBIH, u izjavi za Oslobođenje naglašava da BIH nema državnu veleprodaju, već se promet odvija preko svih registrovanih veleprodaja, kako na teritoriji FBIH, tako i RS-A. Sve apoteke, javne i privatne, izjednačene su što se odnosi na usluge i prava. Pacijentima je omogućeno da biraju gdje će otići po lijekove. Skoro sve apoteke imaju potpisane ugovore sa zavodima zdravstvenog osiguranja i mogu da izdaju lijekove na recept.

- Marže na lijekovima su ograničene i mogu biti maksimalno 25 posto. S obzirom na slobodnu volju pacijenta, gdje će otići po svoju terapiju i gdje će

Crna Gora: Građanima je skupo plaćanje iz džepa

Cijene lijekova koji se izdaju na recept u apotekama ili koriste u javnim zdravstvenimustanovamaograničene