Schmidt u Beogradu, a Dodik očajava
Vučić novim sastankom sa visokim predstavnikom u našoj zemlji ponovo potvrđuje njegovu funkciju, a Dodikovo novo dizanje tenzija itekako koristi srbijanskom predsjedniku
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt jučer se u Beogradu sastao sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
“Dobar i otvoren razgovor sa predsjednikom Vučićem. Razgovarali smo o svim aktuelnim temama u BIH, sa akcentom na RS. Cijenim konstantnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BIH predsjednika Vučića”, istakao je Schmidt nakon sastanka, a objavljeno je na društvenoj mreži X.
Srbijanski predsjednik poručio je da je sa Schmidtom razgovarao o aktuelnim dešavanjima.
Bratski, a službeno
“Sa gospodinom Schmidtom razgovarao sam o aktuelnim dešavanjima, evrointegracionim i razvojnim procesima u regionu. Naglasio sam da se Srbija snažno zalaže za dobrosusedske odnose, saradnju i stabilnost, kao i poštovanje međunarodnog javnog prava, koji su neophodan preduslov za svaki dalji ekonomski i društveni napredak”, napisao je Vučić na službenom Instagram profilu.
Dodao je da je ponovio “nedvosmislenu podršku Dejtonskom sporazumu, kojim se ujedno poštuju i teritorijalni integritet BIH i RS-A u okviru BIH”. Sve suprotno tome, podvukao je Vučić, Srbija neće podržati.
Sastanak Schmidta i Vučića komentarisao je lider SNSD-A i predsjednik RS-A Milorad Dodik.
- Razumijemo situaciju u kojoj je predsjednik Vučić. Ono što je najavio i želio da kaže Schmidtu u oči, a to je: “Pustite više priče o duhu Dejtonskog sporazuma, pokažite nam gdje i šta piše, a onda ćemo razgovarati”. Upravo što se tiče imovine, Schmidt ne može ništa da pokaže. On je lažan, on je privatno lice, zavapio je Dodik.
Pravdao se kako mu je drago što iz Srbije čuju da institucije “primaju Schmidta, a ne visokog predstavnika”. A pravdao se i predsjednik NSRS-A Nenad Stevandić.
- NSRS ima svoj legitimitet, kao što ga Schmidt nema. On je otišao u puzećem položaju u namjeri da pokuša da isposluje neku vrstu legitimiteta, što nije uspio i potpuno je jasno da mi sa Vučićem razgovaramo službeno, bratski, funkcionalno, a da je on čovjek koji pokušava da svoj legitimitet negdje ustanovi, objašnjavao je Stevandić.
A ovo nije prvi put da Aleksandar Vučić organizira prijem visokog predstavnika.
- Vučić prijemom Schmidta ustvari priznaje da je on na toj funkciju na kojoj jeste, a to jest da je visoki predstavnik, za razliku od Dodika koji ga smatra samo nemačkim građaninom koji se nalazi u BIH. Drugo, Vučić se pojavljuje u ulozi onoga koji pokušava kao da smiri situaciju, što njemu ide u prilog, zato što je pod pritiskom Zapada, kaže Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.
Građani ispaštaju
Dodaje da je Dodikovo ponašanje ponovo dobrodošlo Vučiću, jer je time skrenuta pažnja sa problema u Srbiji.
- Nevolja je u tome što će se ovo pomalo verovatno stišati, posebno posle sastanka Schmidta i Vučića, ali posledice toga ostaju. Svaki put kad se ovako digne temperatura, a ovo je otišlo dalje nego što se ikad do sada dešavalo, to ostavi posledice i na građane pre svega, koji žive u stalnom strahu, upozorava naš sagovornik.
Znajući i Dodika i Vučića, Popov smatra da će uslijediti zatišje prije novog zaoštravanja, tim prije što odmiče suđenje Dodiku. Kaže da je Dodik najviše zaslužan za dizanje temperature, ali da svoju ulogu imaju i drugi igrači.
Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je Vlada Republike Srpske “krišom” utvrdila na jednoj od nedavnih telefonskih sjednica, rigidniji je i od spornog nacrta zakona koji je pretrpio oštre kritike javnosti i predstavnika civilnog društva.
Narodna skupština Republike
Srpske je nacrt ovog zakona usvojila 28. septembra prošle godine, a Vlada Srpske je utvrdila prijedlog zakona samo nekoliko dana prije isteka roka od šest mjeseci u kojem je bila obavezna da to uradi.
Lobisti ostaju nedodirljivi
Pravnici su apelovali na vlasti u Srpskoj da povuku sporni zakon još dok je bio u formi nacrta. Na javnoj raspravi iznesene su mnogobrojne zamjerke na njegov sadržaj.
Banjolučka advokatica Jovana Kisin Zagajac kaže da je prijedlog zakona više rigidan nego nacrt koji je takođe pretrpio velike kritike stručne javnosti i civilnog društva. Ona dodaje da je u prijedlogu zakona još direktnija i naglašenija definicija agenta stranog uticaja.
- Nije naodmet podsjetiti da, iako se zakon bavi posebnim registrom nevladinih organizacija koje se imaju smatrati agentima stranog uticaja, njime je suštinski izričito zabranjeno političko djelovanje i aktivnosti, kao i bilo kakva aktivnost koja narušava integritet Republike Srpske. Prosto rečeno, bilo koja nevladina organizacija koja u sklopu svog djelovanja uđe u sferu političkog i javnog interesa entiteta, države i njenih izabranih predstavnika dobiće trajnu zabranu rada, kaže Kisin Zagajac.
Prema njenim riječima, Registar se ne uspostavlja za agente stranog
Ponovio sam nedvosmislenu podršku Dejtonskom sporazumu, kojim se ujedno poštuju i teritorijalni integritet BIH i RS-A u okviru BIH, poručio je Vučić
Ovaj zakon je sporan po mnogim osnovama, kazao je banjolučki advokat Aleksandar Jokić za Oslobođenje