Orban stao uz Dodika
Mađarski premijer kazao je da je Bosni i Hercegovini odavno mjesto u EU i da bi proširenje trebalo ići prvo u našem smjeru, a ne na istok
pred svim predstavnicima međunarodnih organizacija i pred zvaničnicima mnogobrojnih ambasada. Ugalj se ne iskopava samo na jednoj, već na tri lokacije - Medna, Bukova kosa i Bistrica.
Kopanjeugljaubistricijedalekootišlo. Navodno se taj ugalj vozi direktno u Srbiju i to bez plaćanja carina. Ako su to tačne informacije, onda je problem ogroman, jer iz Bistrice dnevno izađe na desetine kamiona. Sve to ide majčici Srbiji koja će nam zauzvrat dati neki miliončić. Dobit će biti dvadeset, a mi ćemo dobiti dva miliona maraka. Pitanje je i da li taj ugalj ostaje u Srbiji ili odlazi u druge zemlje.
Nema papirnih kesa
Šta je ovo? Je li ovo demokratija? Kakvi su nam izbori bili? Da li smo mi kapitalistička zemlja? Ako jesmo, gdje je naš dio? Da li mi raspolažemo tom dobiti? Ista je situacija i u Federaciji BIH, čak i kompleksnija, možda i malo gora, ali se o tome ne smije pričati.
Zašto?
- Zato što iza kompanije koja kopa stoji britanska kompanija. Kakanj ćuti. Zaštokakanjćutiakosupotocivećonečišćeni? To su potoci koji obezbjeđuju pitku vodu za Kakanj. Da li je Kakanjcima predodređeno da sporo umiru u narednih deset godina? Uporedite broj oboljelih od malignih oboljenja za deset godina sa brojem od ove godine i sve će vam se samo kazati.
Koliko je Bosna i Hercegovina zapravo zagađena?
- Zagađena je mnogo i to sa svih aspekata. Divlje deponije su samo dio te ekološkeslagalice.otpadkojisevidigolimokomnijejediniotpadizbogtogaje ovo pitanje izuzetno kompleksno. Ljudi, naravno, najviše reaguju na tu vrstu otpada, ali podjednako su zagađene i rijeke i vazduh. Prije dvadeset ili trideset godina namirnice su u prodavnici pakovane u papirne, a danas se pakuju u plastične kese. I kafa i šećer se danas drugačije pakuju.
Kakva je uloga stranaca u svemu tome? Kolika je njihova odgovornost?
- Uloga je ogromna, odgovornost je možda i veća. Njihova uloga je vidljiva tek deset odsto, a odgovornost možda i manje.
Pušteni osumnjičeni
Općinski sud u Sarajevu odbio je prijedlog Tužilaštva Kantona Sarajevo za određivanje pritvora Benjaminu Aganoviću i Mirzi Hasanbegoviću, koji su bili uhapšeni zbog sumnje da su bacili bombu na kuću načelnika Irfana Čengića. Amra Hodžić, portparolka Općinskog suda Sarajevo, potvrdila je za RSE da je Sud utvrdio da nije postojao nijedan dokaz koji bi ukazivao na osnovanu sumnju da su počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret. Iz Kantonalne organizacije SDP-A KS-A poručili su da su potpuno razočarani.
“Ovo je još jedan primjer koji nam pokazuje da je teško steći povjerenje u procese tužilaštva i sudova, koji nam odavno kroje sudbinu”, saopćeno je.
Osuđena Alisa Ramić
Trećestepeno vijeće Suda BIH potvrdilo je Alisi Ramić kaznu od dvije i po godine zatvora zbog davanja lažnog iskaza u vezi sa stradanjem mladića Dženana Memića 2016. u Sarajevu, dok je Hasana Dupovca oslobodilo optužbi za zloupotrebu položaja, potvrdili su za Detektor tužilac Tužilaštva BIH Dubravko Čampara te Ifet Feraget, pravni zastupnik oštećene porodice Memić. Ramić, ranije Mutap, potvrđena je odluka Apelacionog vijeća Suda BIH, dok je Dupovcu preinačena presuda od tri godine zatvora. Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.
Nemar u službi
Ured disciplinskog tužioca zatražio je sankcionisanje sarajevske kantonalne tužiteljice Aide Topalović zbog nemarnog postupanja u slučaju uznemiravanja i prijetnji ženskoj osobi, koja je kasnije ubijena, dok je punomoćnik zatražio odbacivanje tužbe tvrdeći da je sporna odluka donesena zbog nedostatka dokaza, javlja BIRN. Topalović se tereti za nemar i nepažnju u vršenju dužnosti prilikom postupanja po izvještajima PU Vogošća protiv H. E. zbog ugrožavanja sigurnosti K. J. iz oktobra 2020. Disciplinska komisija VSTVA naknadno će donijeti odluku.
Posjetom Banjoj Luci premijer Mađarske Viktor Orban u petak je završio službenu posjetu Bosni i Hercegovini. Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik uručio je Orbanu Orden Republike Srpske na ogrlici, kojim ga je odlikovao povodom dana RS-A, 9. januara, koji je Ustavni sud BIH proglasio neustavnim. Isti orden dodijeljen je u jeku ruske agresije na Ukrajinu i Vladimiru Putinu.
Uvijek uz Srbe
Mađarski premijer ovo odlikovanje smatra znakom poštovanja, ali i izrazom prijateljstva.
- To nije običan državni akt, ima tu emocija i povjerenja. Ja sam u međunarodnoj politici uvijek podržavao Srbe, jer sam stekao uvjerenje da je međunarodna politika nepravedna, nije fer politika. U Evropi ne prepoznaju da su Srbi Evropi potrebni. Bez Srba nema evropske bezbjednosti, kazao je Orban.
On je najavio češće dolaske u Bosnu i Hercegovinu nakon što Mađarska preuzme predsjedavanje Evropskom unijom početkom jula.
- Imam poseban tim koji će se baviti zapadnim Balkanom, čak tim unutar toga koji će se baviti Bosnom i Hercegovinom, rekao je Orban.
Istakao je da je našoj zemlji odavno mjesto u EU i da bi proširenje trebalo ići prvo u tom smjeru, a ne na istok. Kazao je i to da je Dodik konstruktivan, evropski čelnik i da bi mu Evropska unija trebala odati priznanje.
- Ima još onih koji isto misle u EU, ali ne smiju to reći, poručio je Orban.
Dodik je kazao da su RS i Mađarska razvili prijateljstvo u svim sferama života.
- I želimo da ga nastavimo i produbimo. Odlikovanje dajemo čistog srca, da ojača prijateljstva naših naroda, da budemo puni razumijevanja. Srbi i Mađari treba da se razumiju i sarađuju na najvišem nivou. I to nije upereno protiv nekog trećeg, već za naše interese, rekao je Dodik.
Dodao je da RS neće dozvoliti da izgubi svoju imovinu i, ukoliko bude donesena odluka o njenom oduzimanju, RS će istog trenutka donijeti odluku o nezavisnom statusu.
- Želim ovo pred vama da kažem, jer treba da znate da nam žele oteti imovinu. Ovo je jedina mjera u kojoj možemo da očuvamo naš subjektivitet. Bilo kakva odluka o imovini je za nas neprihvatljiva, zato što je ovo pitanje riješeno, istakao je Dodik.
Profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović ocijenio je da je Sarajevo Orbanu bilo usputna stanica, a da je zapravo cijeli program bio podređen posjeti Banjoj Luci.
- I to nam još jednom mađarska diplomatija demonstrira da je njima evidentno bitnija Banja Luka od glavnog grada Bosne i Hercegovine. Ono što je dodatno poražavajuće bilo jeste da je on dobio taj sramotni orden od entiteta Republika Srpska. Još gore od toga je da je ono što je govorio tokom te dodjele veličanje srpske politike na Balkanu. Vidimo iz njegovog nastupa da je zauzeo srpski kurs i govorio o historiji Srba, modernoj historiji Srba i tako dalje, kao da je došao u Srbiju, a ne u Bosnu i Hercegovinu, što je jako poražavajuće da imamo takav tretman prema BIH od jedne države kao što je Mađarska, kaže Muhasilović.
Ukazuje i na to da je Orban iznio stav o Izbornom zakonu, koji se bitno ne razlikuje od stava Milorada Dodika, te da je na neki način obećao da će stati na Dodikovu stranu i da će podržavati Dodika u njegovom separatizmu.
Imamo ljude koji se znaju zadužiti, koji znaju posuditi pare i koji znaju prodati, ali ne svoje
Nametanje izmjena Izbornog zakona BIH predstavlja provokativnu odluku koja dovodi u pitanje evropski put, smatra Orban
Maligni uticaj
- Iz njegovih izjava vidimo da je Dodik mnogo utjecao na njegove stavove, na formiranje njegovog stava o pitanju Bosne i Hercegovine. Mađarska se, nažalost, svrstala zbog jedne takve politike u red zemalja koje imaju maligni utjecaj u Bosni i Hercegovini kao što su, recimo, Rusija i Kina, smatra Muhasilović.
U Banjoj Luci je održan i ekonomski forum na kojem su učestvovati privrednici iz bh. entiteta RS i Mađarske. Premijer RS-A Radovan Višković kazao je da ovaj događaj predstavlja mjesto i priliku za stvaranje pozitivnih procesa između privrednih subjekata, kao i politika koje predstavljaju. Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Sijarto poručio je da mađarske firme sa svjetskim iskustvom mogu doprinijeti razvoju ovog bh. entiteta.
Iako su priznali da su malenu Danku usmrtili automobilom, izvršioci ovog zločina konstantno mijenjaju priče o tome šta su tačno uradili sa tijelom
Posmrtnih ostataka nesrećne dvogodišnje devojčice Danke Ilić koja je ubijena nema ni u petak, drugog dana detaljne pretrage deponije na koju su njenotelobacililjudikojisujepregaziliautom 26. marta.
Kobnog dana prijavljen je nestanak devojčice,dabinakontogadesetpunih dana trajala istraga i potraga za Dankom Ilić koja je na kraju dovela policiju do njenih ubica - ljudi koji su je pregaziliautom,aondabacilinadeponiju.
Oni su priznali zločin i juče su saslušani u Tužilaštvu u Zaječaru.
Međutim, kako tvrdi policija, na njihove izjave o tome gde su bacili telo se ne može osloniti, što uostalom dokazuje i dvodnevna potraga. Tokom petka desna strana puta koji vodi od Banjskog Polja ka Boru mesto je najintenzivnije potrage.
Brojna mehanizacija
Na licu mesta su vozila mehanizacije, policajci, vatrogasna služba. Policija kontroliše saobraćaj i ne dozvoljava se prilaz mestima na kojima traje potraga. Tu su i spasioci sa psima i ceo teren pretražuju već nekoliko puta.
U Birou MUP-A Srbije za saradnju sa medijima rekli su novinarima da se radi na centralnoj lokaciji kod deponije na koju ih je doveo jedan od uhapšenih kojima se ne može verovati oko lokacije.
“Uistrazisutolikotogapriznali,aline i lokaciju na kojoj je telo. Preciznije, reklisuvišelokacija”,rečenojemedijima.
Neštoizapodnevamedijimaseobratio i Ninoslav Cmolić, načelnik Uprave kriminalističke policije, rekavši:
“Ne može da se dopre do suvozača, da kaže gde je prebacio telo sa deponije. Poslednja neka naša verzija je da je nešto gnusno uradio sa tim telom.”
Policija pretražuje i džakove cementa pored puta koji se potom prenose u vozilo forenzike
Policija,kakojavljajureporterisalica mesta, pretražuje i džakove cementa pored puta koji se potom prenose u vozilo forenzike.
Potragazatelompopodnejenastavljena u šumi kod Banjskog Polja. Tu se nalazi šest-sedam bagera koji kopaju naniže, jer je tu bačena gomila smeća, a ispod je potok.
U međuvremenu, građani Bora, ali i Banjskog Polja, gde se ceo slučaj i dogodio, opraštaju se od malene Danke dok javnost u neverici propituje sve što se do sada čulo o tragičnoj sudbini dvogodišnjeg deteta.
Oglašavajući se nakon saznanja da dete nije ni oteto ni kidnapovano, već, nažalost,ubijenoitosamonekolikominuta nakon što je majka shvatila da je nema, majorka policije Bojana Pjanović-otović je otkrila kako je policija posumnjaladasuosumnjičenizaubistvo