Josep Borrell: Ne, vrijeme ne ide naruku Rusiji
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku na svom blogu objasnio je zašto nisu tačne tvrdnje da zapadne sankcije nisu naštetile ruskoj ekonomiji
Ruske vlasti uporno ističu da zapadne sankcije neće ozbiljno ugroziti privredu Rusije i da vrijeme ide naruku Rusiji u njenoj agresiji na Ukrajinu. Međutim, temeljnija analiza pokazuje da takve tvrdnje nemaju uporište u stvarnosti. Naše sankcije su već znatno oslabile rusku privredu, a perspektiva zemlje je sve sumornija kako Rusija dalje klizi u svoju agresiju protiv Ukrajine, poručuje Josep Borrell.
Podsjeća da je u suočavanju s ruskom agresijom protiv Ukrajine EU od početka rata jednoglasno usvojila 13 paketa sankcija, što je do sada najambiciozniji pokušaj sankcionisanja.
“Sankcije su detaljno koordinirane s brojnim saveznicima. Međutim, u posljednje vrijeme često se čuje da bi ove nezapamćene sankcije mogle biti nedjelotvorne. Takvi stavovi su postali izraženiji nakon što su ruske vlasti objavile rast BDP-A od 3,6 posto u 2023. godini”, navodi.
Oprez sa podacima
“U autokratskom sistemu poput ruskog, gdje ne postoji sloboda informacija niti sistem provjera i kontrola, potreban je veliki oprez prilikom razmatranja zvaničnih podataka. Ekonomski podaci su jednako upitni kao i rezultati prošlih predsjedničkih izbora”, ističe Borrell i dodaje da je povećanjem budžeta za odbranu za 70 posto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu Rusija oko 30 posto svog budžeta i 6 posto svog BDP-A zvanično usmjerila na nacionalnu odbranu te da su se izdaci za vojne i bezbjednosne potrebe vratili na nivoe iz vremena Sovjetskog saveza.
“Preusmjeravanje resursa ka ratnoj ekonomiji znači znatno manja izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu, puteve, civilnu infrastrukturu i energetiku”, kaže Borrell i naglašava da su prihodi koje ruska privreda ostvaruje od izvoza fosilnih goriva prepolovljeni od proljeća 2022. godine.
Trenutno godišnja stopa inflacije iznosi 8 posto, u poređenju sa 2,6 u eurozoni, što se naročito odražava na cijene hrane.
“Također, od proljeća 2022. vrijednost rublje je u stalnom opadanju, što dovodi do poskupljenja uvoza. Centralna banka Rusije je morala drastično povećati kratkoročne kamatne stope, koje su sada na nivou od 16 posto godišnje, što je 3,5 puta više u odnosu na kamatnu stopu Evropske centralne banke. Visoke kamatne stope su drastično uticale na privatne investicije, a država se našla u poziciji da ne može priuštiti dalje zaduživanje. Kontinuirani izostanak investicija će dodatno oslabiti ekonomski potencijal Rusije”, navodi Borrell i dodaje da su od februara 2022. otišle stotine hiljada kvalifikovanih mladih te da uz mobilisane, poginule i osobe s trajnim invaliditetom zemlja doživljava duboku krizu na tržištu rada.
Trenutak za Kinu
“U nastojanju da ublaže ovu krizu, ruske vlasti su otvorile vrata migrantima iz centralne Azije. Međutim, nakon terorističkognapadanakoncertnudvoranu Crocus City Hall, za koji je odgovornost preuzeo ISIS, mnogi od tih migranata su vraćeni u zemlje porijekla”, kaže Borrell i naglašava da Kina koristi ovaj trenutak slabosti i da približno polovina ruskog uvoza dolazi iz te države.
“Ako preduzmemo potrebne mjere da nastavimo pružati ekonomsku i vojnu podršku Ukrajini, naročito kada je riječ o municiji, to bi moglo odigrati odlučujuću ulogu. Učinak sankcija će se s vremenom produbljivati, dok ljudski kapital slabi, obim i kvalitet investicija opada, a Rusija ostaje bez ključnih naprednih tehnologija potrebnih za njenu budućnost”, poručio je Borrell.
Intenzivirani napadi
Ukrajinska vojska saopćila je u petak da se nalazi u vrlo teškoj situaciji na bojnom polju u blizini istočnog grada Časiv Jara, ali je negirala navode Moskve da su ruske snage stigle do njegovog predgrađa. Ruske snage polako napreduju na istoku nakon što su u februaru zauzele Avdijivku.
Ukrajina je napala rusku vojnu zračnu bazu Morozovsk u regiji Rostov uništivši šest ruskih borbenih aviona u zajedničkoj operaciji koju su provele sigurnosna služba SBU i vojska, rekao je za Reuters kijevski obavještajni izvor. Dodao je da je oštećeno još osam ratnih zrakoplova.
Troškovi za hranu prosječne ruske porodice porasli su više od 30 posto. Cijena jaja je porasla za 40 posto u 2023, a za mnoge Ruse ona su jedna od osnovnih namirnica
Promjene u Njemačkoj
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius najavio je plan za racionalizaciju i reorganizaciju vojne komande zemlje u okviru napora da se oružane snage najmnogoljudnije evropske članice NATO-A učine ratno sposobnim. Kancelar Olaf Scholz počeo je veliko povećanje vojne potrošnje ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu početkom 2022. godine, koju je opisao kao prekretnicu.
Pistoriusov plan remonta predviđa jedinstvenu operativnu vojnu komandu, za koju se nada da će omogućiti brze odluke i eliminirati udvostručavanje.