Na današnji dan
1492.
Cristofor Colombo dobio saglasnost i novac od španskog kralja Ferdinanda v i kraljice izabele da istraži “zapadni okean”. Na tom putovanju Colombo je otkrio američki kontinent.
1860.
Crna Gora i turska, poslije turskog poraza na Grahovu, potpisale protokol o razgraničenju kojim je Crna Gora faktički priznata kao samostalna država iako formalno priznanje nije dobila.
1894.
rođen ruski državnik i političar Nikita Hruščov, prvi sekretar CK Kp-a SSSR-A od 1953. do 1964. i predsjednik sovjetske vlade od 1958. do 1964. Na 20. kongresu Kp-a podnio je referat “O savladavanju kulta ličnosti i njegovih posljedica”, čime je počeo proces destaljinizacije SSSR-A.
1895.
Sporazumom u gradu Shimonoseki završen kineskojapanski rat. Kina je priznala nezavisnost Koreje, a ostrvo Formozu (tajvan) predala Japanu.
1919.
U Mostaru umro Svetozar Ćorović, pisac i publicista, koji je sa piscima aleksom Šantićem i Jovanom dučićem pokrenuo list Zora, unutar kojeg je ostvario plodan pripovjedački i urednički rad.
1941.
Oficiri bojnog broda Kraljevske ratne mornarice Jugoslavije Milan Spasić i Sergej Mašera potopili u tivatskom zalivu razarač Zagreb i potonuli zajedno s njim, odbivši da izvrše naređenje o predaji broda italijanskoj mornarici poslije kapitulacije Jugoslavije.
1961.
Uz podršku Sad-a, kubanski desničari u egzilu iskrcali se u Zalivu svinja u namjeri da obore režim Fidela Castra. U trodnevnim borbama ubijeno je oko 100, a zarobljeno više od hiljadu napadača.
1983. 1992. 1993. 1996. 2001. 2002. 2004.
indija lansirala prvi vještački satelit.
Srpske paravojne snage, uz pomoć bivše JNA, okupirale Bosanski Šamac, grad na Savi.
1993.
Umro turgut Ozal, predsjednik republike turske od 1989. i predsjednik vlade od 1983. do 1989. Za vrijeme obavljanja dužnosti premijera turska je doživjela snažan privredni uzlet.
U UN-U usvojena rezolucija kojom je zaprijećeno oštrijim sankcijama protiv Sr Jugoslavije ukoliko bosanski Srbi ne potpišu do 26. aprila vance-owenov mirovni plan za BIH.
Sad i Japan potpisali deklaraciju o saradnji u bezbjednosti prema kojoj Sad zadržavaju nivo vojnih snaga u Japanu i ostalim dijelovima azije.
izraelske snage sa kopna, iz vazduha i sa mora napale palestinske teritorije u pojasu Gaze, poslije minobacačkog napada na izraelsko naselje Sderot.
Jugoslovenska vlada pozvala je 23 osobe koje je Haški tribunal optužio za ratne zločine, od kojih je 10 jugoslovenskih državljana, da se dobrovoljno predaju tom sudu. pozivu jugoslovenskih vlasti odazvali su se: dragoljub Ojdanić, Milan Martić, Mile Mrkšić, Nikola Šainović, vladimir Kovačević i Momčilo Gruban. Haški sud osudio je Ojdanića na 15, Martića na 35, Mrkšića na 20, Šainovića na 22 godine zatvora, dok je domaće bh. sudstvo Grubana osudilo na sedam godina zatvora, a Kovačevića je beogradski sud oslobodio krivice.
U izraelskom raketnom napadu u Gazi ubijen je lider palestinskog radikalnog pokreta Hamas abdel aziz al-rantisi.
1790.
Umro američki naučnik i državnik Benjamin Franklin. Učestvovao je u pisanju Deklaracije o nezavisnosti SAD-A. Poznat je kao borac za slobodu čovjeka. Izumio je gromobran i otkrio tok i karakteristike Golfske struje.
Sidran kaže: “Petog februara 1994. godine. Molim te, uvijek spomeni Dževada Šabanagića. On je majstor. Njegov je kvartet. Maestro Šabanagić.”
“Kako je nastala pjesma - ‘Planeta Sarajevo’? Šta je bio povod da je napišeš?”
Sidran: “Meni je drago da si je izdvojio između ostalih, po važnosti. Jer, ako i nije vrhunac onoga šta sam ja umio u pjesništvu, ona je, sigurno, strahovito jak literarni dokaz o stanju našeg duha u tom vremenu. Ovako je to bilo:
Dževad Šabanagić i njegov herojski gudački kvartet, u kome su se mijenjali pojedini članovi, ali je trajan on - maestro Dževad Šabanagić... Oni su tada imali stoti koncert u ratu, stoti koncert pod granatama. A to nije malo. To je dvije godine, malo manje. U tom vremenu oni su stotinu puta u raketiranom Sarajevu, pod giljotinom, pred streljačkim strojem, koncentrirali. smislu potpuni diletant, da mi donese ploču, tad nije bilo Cd-ova, da čujem ja taj kvartet Šubertov. I donio mi je. I ja sam to vrtio da ufatim intonaciju. To je strahovito važno intonaciju uhvatiti!
Eto, on će ujutro doći i ja moram to imati napisano. A ja nisam ni dotako. A onda sjednem tu noć i osvanem. I u rano jutro sam bio opijen tim svojim pisanjem, kad je on došo po to. I vidio je na meni da se svidjelo i meni šta sam napiso.
A kad sam mu recitovo odmah... Čitam mu, ne dam mu da on čita, ja ću pročitati. On plače ko dijete. ’Avdo, divno! Ti si genije!’
E, pa nisam, Dževdo. Ti si genije dok si to skonto.
U Ugrinama, kod Bribira u Dalmaciji, rodio se botaničar i prirodnjak Josif Pančić. Otkrio je novu vrstu endemsko-reliktnog četinara nazvanu Pančićeva omorika. Osnovao je i uredio Botaničku baštu u Beogradu.
U Meksiku umro kolumbijski pisac i nobelovac Gabriel Garcia Marquez, jedan od najznačajnijih pisaca na španskom jeziku (“Sto godina samoće”, “Ljubav u doba kolere”, “Jesen patrijarha”...).