Ko (ne)rado ide u vojnike
U Hrvatskoj i Srbiji postoji dobrovoljna vojna obuka, a prošle godine pokrenute su rasprave o uvođenju obaveznog vojnog roka. U Bosni i Hercegovini ne postoji ni obavezna ni dobrovoljna vojna obuka
Širenjem Evropske unije i ojačavanjem NATO saveza mnoge evropske zemlje su ukinule obavezno služenje vojnog roka koje je u Evropi na moderan način uvedeno nakon Francuske revolucije. Nakon Drugog svjetskog rata na tlu Evrope bilo je više ratnih sukoba, iako su ratovi na Balkanu zapamćeni kao najbrutalniji s obzirom da su povijesno najbliži današnjici i da je drugi put u 50 godina počinjen genocid u Evropi, ovaj put nad Bošnjacima. Međutim, tek nakon ruske agresije na Ukrajinu u određenim zemljama pokrenute su rasprave o uvođenju obaveznog i dobrovoljnog vojnog roka. Za razliku od drugih sukoba, ruska ratna propaganda i prijetnje cijeloj Evropi dovele su u pitanje povjerenje u pacifizam na tlu Evrope. Određene zemlje, kao što je Finska, stavila je vojsku u stanje pripravnosti, jer grupiranje ruske vojske na granici s njom bio je ozbiljan znak za uzbunu. U drugim zemljama pokrenute su rasprave da li bi se trebao uvesti obavezni vojni rok ili podržati dobrovoljni vojni rok kako bi se ojačao odbrambeni mehanizam zemalja.
Obavezni vojni rok u Evropi
U Evropi je obavezno služiti vojsku u Austriji, Švedskoj, Švicarskoj, Bjelorusiji, Kipru, Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Moldaviji, Norveškoj, Rusiji, Turskoj, Estoniji i Ukrajini. Osim u Turskoj sve zemlje dopuštaju da se odustane od vojnog roka koji se zamijeni nekom službom u civilnoj zaštiti ili drugoj javnoj ustanovi sličnog karaktera.
U Francuskoj je 2018. godine dat prijedlog da svi mladići i djevojke od 2024. godine služe vojsku kako bi, prema objašnjenju predsjednika Makrona, mladi različitog porijekla na ovaj način osjetili privrženost Francuskoj i građanskoj dužnosti.
Prošle godine u Srbiji se također raspravljalo da li bi se trebao ponovo uvesti obavezni vojni rok. Ministar odbrane Republike Srbije Miloš Vučević je u decembarskom broju lista Odbrana kazao kako se vojska Srbije modernizirala i da nije bila na ovakvom nivou od devedesetih godina. Prema njemu uvođenje obavezne vojne obuke je političko pitanje o kojem će mišljenje dati najznačajniji ljudi iz Ministarstva odbrane i Generalštaba. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je kazao, ipak, da će se o tome donijeti odluka nakon što se čuje i mišljenje javnosti.
Vojna obaveza u regionu
U Srbiji već postoji dobrovoljna vojna obuka, a skoro je Ministarstvo odbrane pozvalo mlade nudeći im i 320 eura plate tokom šestomjesečne obuke. Vojniku se tokom obuke obezbjeđuje naknada putnih troškova, zdravstveno osiguranje, smještaj, ishrana, vojna odjeća i obuća. U Hrvatskoj također postoji dobrovoljna vojna obuka, a prošle godine pokrenuta je rasprava o uvođenju obavezne vojne obuke za mladiće i djevojke koja bi trajala četiri mjeseca. Ova država je 2007. godine ukinula obaveznu obuku nakon što se preko 50% mladih pozvalo na prigovor savjesti što omogućava mladima u Evropi da odustanu od služenja u vojsci. Hrvatska je punopravna članica NATO saveza i već ima 18.000 profesionalnih vojnika. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini ona nema ni obaveznu ni dobrovoljnu vojnu obuku. U Oružanim snagama s vremena na vrijeme se otvori konkurs i mladi se prijave kako bi bili vojnici, ali i riješili svoj radni status. S obzirom da mogu dobiti dvojno državljanstvo mladi iz Republike srpske mogu otići i služiti vojnu obavezu u Republici Srbiji. Po zakonu naše zemlje to je zabranjeno, ali postoje slučajevi.
Kada je riječ o vojnoj obavezi u svijetu, agresija Rusije je probudila vojne duhove i u svijetu, prije svega na Dalekom Istoku gdje su se intenzivirale tenzije Kine i Tajvana koji Kina ne priznaje, već smatra svojom teritorijom. Inače, Tajvan sebe naziva Republikom Kinom, koju Narodna Republika Kina – jedina koju u javnosti zovemo Kinom – ne priznaje, već joj prijeti svakih nekoliko godina vojno i politički. Upravo su to razlozi koji su nagnali Republiku Kinu odnosno Tajvan da od 2024. godine produži obavezni vojni rok sa četiri mjeseca na jednu godinu. Rekord u trajanju vojne obaveze za stanovništvo drži Sjeverna Koreja i prema različitim izvorima trajanje vojne obuke na specifičan način za mladiće je do deset godina.