Hadisi o suri Fatiha: koji su to slabi i izmišljeni hadisi

U prvom dijelu serijala o vrijednostima sura kroz Poslanikove, a.s. hadise navest će se različiti hadisi i ocjena njihove vjerodostojnosti o suri Fatiha koju muslimani uče u različitim situacijama. Serijal je skraćena i prilagođena verzija magistarskog rada koji je odbranjen na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu

Kao i u ostalim oblastima, i u oblasti o vrijednosti Kur’ana i kur’anskih sura postoji veliki broj izmišljenih ili apokrifnih hadisa. Takva predanja u hadiskoj terminologiji su označena kao izmišljena (mevdu’) predanja i nije ih dozvoljeno koristiti, osim sa ciljem da se ukaže na njihovu apokrifnost. Hadise su izmišljale različite političke grupacije, neprijatelji islama, pohlepnici za materijalnim dobrima, ali, nerijetko, i neuke pobožne osobe želeći potaknuti ljude na učenje Kur’ana. Čak su i neki mufessiri u svoje tefsire uvrstili slabe i izmišljene hadise. Imam Ahmed b. Hanbel je u svoj Musned uvrstio veliki broj hadisa o ovoj temi, ali veliki broj njih su slaba (da’if) predanja. Znajući za hadis Ko slaže na mene namjerno, neka pripremi sebi mjesto u vatri (Ibn Madžah, Sunan,

I, str. 21, broj hadisa 30) brojni islamski učenjaci su identificirali izmišljene hadise i upozorili da se oni ne koriste. Među ljudima se raširio veliki broj izmišljenih hadisa o vrijednostima učenja kur’anskih sura i ajeta, po kojima oni rade i prenose ih drugima, ne znajući da su izmišljeni na Poslanika s.a.v.s. Iz navedenog proizlazi važnost istraživanja: sabiranje vjerodostojnih (sahih) hadisa o vrijednostima učenja kur’anskih sura i ajeta, s jedne strane, a s druge strane, sabiranje i onih hadisa koji nisu vjerodostojni o ovoj tematici, navodeći razloge zbog kojih nisu vjerodostojni.

Glavna svrha i ciljevi ovog istraživanja su:

a) predstaviti odlike kur’anskih sura prema hadisima Poslanika, s.a.v.s.

b) analizirati brojnost hadisa koji govore o vrijednostima kur’anskih sura

c) ukazati na slaba i izmišljena predanja koja govore o vrijednosti kur’anskih sura.

Nadamo se da će rad o Vrijednosti kur’anskih sura kroz Poslanikove, s.a.v.s., hadise pomoći autorima koji budu pisali o Kur’anu i vrijednosti kur’anskih sura, kao i da će pomoći onima koji govore o Kur’anu i kur’anskim surama kako u svojim kazivanjima ne bi koristili hadise za čiju vjerodostojnost nisu sigurni. Poglavlje o vrijednosti sure el-Fatiha će obuhvatati samo one hadise koji govore o posebnoj vrijednosti ove sure. Hadisi u ovom poglavlju će biti razvrstani na vjerodostojne (sahih) i dobre (hasen) hadise, zatim slabe (da’if) hadise te apokrifne (mevdu’) hadise.

Vjerodostojni (sahih) i dobri (hasen) hadisi o vrijednosti sure El-Fatiha

Vjerodostojni (sahih) hadis je onaj hadis koji kontinuirano prenosi pošten i precizan ravija od istog takvog ravije sve do kraja seneda, te koji ne proturječi drugim pouzdanijim predajama i nema u sebi skrivenih mahana i nedostataka.1 Dobar (hasen) hadis je onaj hadis čiji je se sened ne može kritikovati, niti ima kakvih skrivenih mahana sa stanovišta pravednosti (adalet), ali sa stanovišta

1 Mahmut Karalić, Hadis i hadiske znanosti, el-Kelimeh, Novi Pazar, 2010, str. 352. preciznosti (dabt) njegovi prenosioci su nešto ispod nivoa prenosioca sahih hadisa.2

Sahih i hasen hadisa o vrijednosti sure el-Fatiha pronašli smo sedamnaest, koji uglavnom govore o tome da je el-Fatiha glavnina Kur’ana, sedam ajeta koji se ponavljaju, nema namaza bez nje i da je ona najbolji dio Kur’ana i najvrijednija sura u njemu. Neke od tih hadisa ćemo navesti: Ebu Hurejra, r.a., je rekao: Allahov je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Majka Kur’ana je sedam ajeta koji se

2 Omer Nakičević, Uvod u hadiske znanosti, III dopunjeno izdanje, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 1997, str. 107. ponavljaju i veličanstveni Kur’an”. (al-Bukari, Sahih, str. 81, broj hadisa 4704)

Od Ibn Abbasa, r. anhuma, se prenosi da je rekao: Dok je Džibril sjedio kod Poslanika, s.a.v.s., čuo je neku škripu pa je podigao glavu i rekao: “To je od nebeskih vrata koja su se otvorila danas, a nikada prije nisu se otvorila. I kroz njih je prošao melek. Taj melek je sišao na Zemlju, a do danas nikada nije silazio na nju. Melek je došao, nazvao selam i rekao: `Raduj se dvjema svjetlima koja nisu data ni jednom poslaniku prije tebe. To su: kur’anska elFatiha i završetak sure el-Bekare. Svaki harf koji proučiš iz njih bit će ti dat’.” (Muslim, Sahih, I, str. 554, broj hadisa 806)

Od Enesa b. Malika, r.a., se prenosi da je rekao: Vjerovjesnik, s.a.v.s., je bio na putovanju pa je sjahao. Jedan od njegovih ashaba je prolazio pored njega, a Poslanik, a.s., mu se okrenuo i upitao ga: “Hoćeš li da te obavijestim o najboljem iz Kur’ana?” Proučio mu je: “Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo” (el-Fatiha). (Ibn Hibban, Sahih, III, str. 51, broj hadisa 774. Al-Hakim ga je ocijenio kao vjerodostojan (sahih) po uvjetima al-Buharija i Muslima.)

Ubade b. es-Samit, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Nema namaza onome ko ne prouči el-Fatihu. (al-Bukari, Sahih, I, str. 151, broj hadisa 756)

Od Ubejja b. Ka’ba, r.a., se prenosi da je rekao: Rekao je Vjerovjesnik, s.a.v.s: “Allah nije objavio ni u Tevratu ni u Indžilu kao što je majka Kur’ana (el-Fatiha), ona je sedam ajeta koji se ponavljaju, Allah ju je podijelio između Sebe i Svoga roba, a robu pripada ono što zatraži”.3 (al-Tirmiri, Sunan, V, str. 297, broj hadisa 3125)

Od Enesa, r.a., se prenosi: Najbolji dio Kur’ana je “Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo” (el-Fatiha).4 (al-Munawi, Fayd al-qadir šarh al-\ ami` al-sagir, II, str. 46, broj hadisa 2005)

Od Mudžahida, Allah mu se smilovao, se prenosi da je rekao: Jauknuo je Iblis četiri puta: kada je proklet, kada je spušten, kada je poslat Muhammed, s.a.v.s., kao pečat poslanika i

3 Šu`ajb Arna`ut ga je ocijenio kao vjerodostojan (sahih). Ahmad b. Hanbal, Musnad, XV, str. 201. 4 al-Albani ga je ocijenio kao vjerodostojan (sahih). Sahih al-Jami` al-sagir wa ziyadatuhu, I, str. 252, broj hadisa 1125

kada je objavljeno “Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo” (el-Fatiha). Objavljena je u Medini i kaže se da su jaukanje i revanje od šejtana, pa je Allah prokleo onoga ko jauče i reve.5 (al-Suyuti, al-Durr al-manlur, I, str. 17.)

Slabi (da’if) hadisi o vrijednosti sure El-Fatiha

Slab (da’if) je onaj hadis kojem nedostaje jedan ili više uvjeta sahih hadisa ili hasen hadisa. Hadis može biti slab zbog prekida u senedu ili zbog nekog drugog uzroka.

Učenjaci hadisa, fikha i ostali su kazali: `Dozvoljeno je i pohvalno postupiti prema slabom hadisu, kada se radi o dobrovoljnim i pohvalnim djelima te nagradi i kazni, osim ako nije izmišljen.”6

Slabi (da’if) hadisa u radu smo pronašli sedam, koji uglavnom govore o tome da je el-Fatiha lijek za svaku bolest, da štiti od džina i ljudi te da je objavljena iz riznice ispod Arša.

Neke od hadisa ćemo navesti: Od Abdu-l-Melik b. Umejra se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “U el-Fatihi je lijek za svaku bolest”.7 (al-Bayhaqi, Šu`ab aliman, IV, str. 43, broj hadisa 2154)

Od Enesa, r.a., se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Kada legneš u postelju pa proučiš el-Fatihu i `Reci: On je Allah – Jedan!’ (el-Ihlas), bit ćeš zaštićen od svega osim smrti”.8 (al-Albani, Silsila al-ahadil al- da`ifa wa al-mawdu`a wa alaruha al-sayyi’ fi al-umma, XI, str. 104, broj hadisa 5062)

Neće čovjek proučiti el-Fatihu i Ajetu-l-kursi u kući a da neće biti zaštićen taj dan od očiju ljudi i džina.9 (Muhammad b. Ahmad `Abdussalam Kudar al-Hawamidi, al-Sunan wa al-mubtadi`at al-muta`allaqa bi al-’arkar wa al-salawat (stručna obrada Muhammad Kalil Harras), Dar alfikr, I, str. 323.)

5 Kaže al-Naysaburi: Navodi ga Abu al-Šayk al-Asbahani u djelu al-`Azma sa vjerodostojnim (sahih) nizom prenosilaca (sanadom) od Mudžahida.

6 Abu Zakariyya Muhyiddin al-Nawawi,

al-Arkar (stručna obrada `Abdulqadir Arna’ut), Dar al-fikr li al-tiba`a wa al-našr wa al-tawzi`, Bejrut, 1994, str. 5.

7 al-Albani ga je ocijenio kao slab (da`if). Da`if al-Jami` al-sagir wa ziyadatuhu, str. 576, broj hadisa 3951

8 Kaže al-Haylami: Prenosi ga al-Bazzar i u nizu prenosilaca (sanadu) je Gassan b. `Ubayd, koji je slab (da`if) prenosilac, a Ibn Hibban ga smatra pouzdanim, dok su ostali prenosioci vjerodostojni (liqat). Majma` al-zawa’id wa manba` al-fawa’id, X, str. 121, broj hadisa 17030;

9al-Albani ga je ocijenio kao slab (da`if). Da`if al-Jami` al-sagir wa ziyadatuhu, str. 576, broj hadisa 3952

Apokrifni (mevdu’) hadisi o vrijednosti sure El-Fatiha

Apokrifni (mevdu’) hadis je hadis koji je neko slagao, izmislio i krivotvorio, a potom pripisao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.10

Učenjaci su saglasni u mišljenju da ovu vrstu hadisa nije dozvoljeno prenositi, osim ako se želi ukazati na njegovu apokrifnost. Taj stav se temelji na jasnim vjerodostojnim hadisima, u kojima Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže:

Ko od mene prenosi hadis, a pokaže mu se da je laž, i on će biti jedan od lažaca. (Muslim, Sahih, I, str. 8.)

Ko na mene namjerno slaže, neka pripremi sebi mjesto u džehennemskoj vatri. (Ibn Ma\ah, Sunan, I, str. 21, broj hadisa 30)

Apokrifni (mevdu’) hadisa o vrijedosti sure el-Fatiha pronašli smo dvadest i jedan. Ovi izmišljeni hadisi prenaglašavaju vrijednost sure el-Fatiha govoreći da je ona lijek za svaku bolest, da uvodi u džennet, obezbjeđuje poseban položaj na Sudnjem danu, odgađa kaznu i dr.

Neke od njih ćemo spomenuti: Od Džabira, r.a., se prenosi: Jednoga dana klanjao nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., sabah-namaz pa je učio el-Fatihu, kada je došao do riječi “niti onih koji su zalutali” (el-Fatiha, 7), Mu’avija b. Ebi Sufjan je rekao glasno: “Amin”. Kada je završio namaz, okrenuo nam se (Poslanik, a.s.)

i upitao: “Ko je to rekao?” “Ja sam”, reče Mu’avija. “O Mu’avija, Allah ti je oprostio brojem ljudi koji prouče el-Fatihu i brojem ljudi koji kažu `Amin’ do Sudnjega dana”.11 (al-Kinani, Tanzih al-šari`a al-marfu`a `an al-akbar al-šani`a al-mawdu`a, broj hadisa 54)

Ko klanja dvanaest rekata namaza dvadeset sedmog redžeba, učeći na svakom rekatu el-Fatihu i neku suru, a kada završi namaz, dok još sjedi, prouči sedam puta el-Fatihu, zatim kaže četiri puta “Slava i hvala pripadaju Allahu. Nema boga osim Allaha. Allah je najveći, nema snage niti moći osim kod Allaha Uzvišenog i Moćnog”, a zatim taj dan isposti, Allah će mu oprostiti grijehe šesdeset godina.12 (al-Kinani, Tanzih al-šari`a al-marfu`a `an al-akbar al-šani`a al-mawdu`a, II, str. 90, broj hadisa 49)

el-Fatiha je za ono za što se prouči.13 (`Ali b. Abi Muhammad al-Qari,

10 Karalić, Hadis i hadiske znanosti, str. 385. 11 al-Kinani navodi: U nizu prenosilaca (sanadu) je `Ali b. Sa`id, za kojeg al-Daraqutni kaže da nije pouzdan (laysa bi liqa), Tanzih al-šari`a al-marfu`a `an al-akbar al-šani`a al-mawdu`a, II, str. 24, broj hadisa 54

12 Ibn al-Jawzi ga je uvrstio u apokrifne (mawdu`at) hadise. Tanzih al-šari`a al-marfu`a `an al-akbar al-šani`a al-mawdu`a, II, str. 90, broj hadisa 49 13 Muhammad al-Amir al-Kabir al-Maliki kaže da ovaj hadis ne postoji i da je nepoznat. al-Nukba al-bahayya fi al-ahadil al-makruba `ala kayr al-Asrar al-marfu`a fi al-akbar al-mawdu`a (poznato kao alMawdu`at), broj hadisa 313)

Od Huzejfe b. el-Jemana, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Doista je Allah jednom narodu poslao neizbježnu kaznu, pa je jedan mladić iz tog naroda proučio “Tebe, Allaha, Gospodara svjetova hvalimo”

(el-Fatiha), nakon čega im je Allah odgodio kaznu za četrdeset godina. (Abu Šahba, al-Isra’iliyyat wa al-mawdu`at fi kutub al-tafsir, I, str. 310.)

Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s: Doista, el-Fatiha, Ajetu-l-kursi i dva ajeta iz sure Alu Imran “Allah svjedoči da nema drugog boga osim Njega”

(Alu Imran, 18) i “Reci: O Allahu, koji svu vlast imaš” (Alu Imran, 26) do “Ti opskrbljuješ koga hoćeš, bez računa”

(Alu Imran, 27) povezani su sa Aršom i govore: “Gospodaru, spusti nas na zemlju i na onoga ko ti se suprostavlja”, pa je Allah dž.š. rekao: “Zakleo sam se da ih niko od robova Mojih neće proučiti poslije svakog namaza, a da Džennet neću učiniti njegovim staništem, nastaniti ga oko Arša, pogledati ga skrivenim pogledom svakog dana po devedeset puta, ispuniti mu svakog dana sedamdeset potreba, od kojih je najmanja oprostiti mu, pomoći ga protiv svakog neprijatelja i zaštiti ga od njega”.14 (al-|awzi, al-Mawdu`at, I, str. 245)

Od Enes b. Malika, r.a., se prenosi hadis: Ko klanja uoči nedjelje četiri rekata, učeći na svakom rekatu jedanput el-Fatihu i petnaest puta “Reci: On je Allah - Jedan” (el-Ihlas), Allah će mu dati na Sudnjem danu nagradu čovjeka koji je proučio Kur’an deset puta i radio po njemu, bit će proživljen iz kabura na Sudnjem danu svijela lica poput mjeseca u noći njegove punine, za svaki rekat Allah će mu dati hiljadu gradova od bisera, u svakom gradu hiljadu smaragdnih dvoraca, u svakom dvorcu hiljadu kuća od safira, u svakoj kući hiljadu soba od miska, u svakoj toj sobi hiljadu kreveta iznad svakog kreveta hurija, pored svake hurije hiljadu pratioca i hiljadu pratilja.15 (al-Suyuti, al-La’ali’u al-masnu`a fi al-ahadil al-mawdu`a, II, str. 32.)

Od Enes b. Malika, r.a., se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s: “Ko klanja uoči subote četiri rekata učeći na svakom rekatu jedanput Fatihu i dvadesetpet puta `Reci: On je Allah - Jedan’ (el-Ihlas), Allah će zabraniti da njegovo tijelo gori u

al-bariyya I, str. 88, broj hadisa 215

14 al-Jawzi kaže: Ovaj hadis je apokrifan (mawdu`) jer ga prenosi al-Haril b. `Umayr, za kojeg Abu Hatim b. Hibban kaže da je od onih koji prenose apokrifne hadise od pouzdanih. al-Mawdu`at, I, str. 245.

15 al-Jawzi kaže: Hadis je apokrifan (mawdu`), niz prenosilaca (sanad) mu je općenito loš jer su u njemu nepoznati prenosioci, al-Mawdu`at, II, str. 115. vatri”.16 (al-|awzi, al-Mawdu`at, II, str. 113)

Od Enesa b. Malika, r.a., se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s: “Ko klanja ponedjeljkom šest rekata, učeći na svakom rekatu jedanput el-Fatihu i dvadeset puta `Reci: On je Allah - Jedan’ (el-Ihlas) i nakon toga učini sedam istigfara, Allah će mu dati na Sudnjem danu nagradu u vrijednosti hiljadu iskrenih, hiljadu pobožnih i hiljadu zahida (asketa), bit će mu stavljena kruna od svjetlosnih ukrasa, neće strahovati kada ljudi budu strahovali, proći će poput munje preko Sirat-ćuprje”.17 (al-Jawzi, alMawdu`at, II, str. 117)

Od Ibn Abbasa, r.a. se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Nema vjernika koji klanja uoči petka dva rekata, učeći na svakom rekatu el-Fatihu i dvadeset pet puta “Reci: On je Allah - Jedan” (el-Ihlas) i kada preda selam kaže hiljadu puta “Neka je Allahov Blagoslov na Muhammeda, Vjerovjesnika koji ne zna čitati i pisati”, a da me neće vidjeti u snu. Neće doći slijedeći petak dok me ne vidi u snu, a ko me vidi, Allah će mu oprostiti grijehe.18 (al-|awzi, al-Mawdu`at, II, str. 137.)

Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi hadis: O Ibn Abbas, hoćeš li da ti dam poklon kojem me je poučio Džibril za memoriranje: ispiši šafranom na listu el-Fatihu, mu’avvizetejn (el-Felek i enNas), el-Ihlas, Jasin, el-Vaki’a, el-Džumu’a i el-Mulk, zatim ga prelij zemzem-vodom ili kišnicom, zatim to popij na ćesrce sa tri miskala (bogde) mlijeka, deset šećera pomješajući sa deset miskala meda. Nakon što popiješ, klanjaj dva rekata, učeći stotinu puta “Reci: On je Allah - Jedan” (el-Ihlas),

i to na svakom rekatu po pedeset puta, zatim to jutro posti, i sve što ti se navede ti ćeš zapamtiti. Ovo je za one koji nemaju šezdeset godina.19 (al-Fattani,

Tarkira al-mawdu`at, I, str. 52)

Od Ebu Se’id el-Hudrija, r. a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: el-Fatiha je lijek protiv otrova.20 (al-Albani, Silsila al-ahadil al- da`ifa wa al-mawdu`a wa alaruha al-sayyi’ fi al-umma, str. 463, broj hadisa 3997) 16 Kaže al-Jawzi: Hadis nema osnove, prenosioci su neznalice i nepoznati, al-Mawdu`at, II, str. 113. 17 Kaže al-Jawzi da je hadis apokrifan (mawdu`), al-Mawdu`at, II, str. 117.

18 al-Suyuti kaže da hadis nije vjerodostojan (la yasih). al-La’ali’u al-masnu`a fi al-ahadil al-mawdu`a, II, str. 54.

19 al-Kinani navodi: al-Suyuti al-Šafi`i kaže da je ovo očita laž. Tanzih al-šari`a al-marfu`a `an al-akbar al-šani`a al-mawdu`a, I, str. 307, broj hadisa 79 20 U nizu prenosilaca je Sallam al-Tawil, za kojeg al-Haylami kaže da se od njega odbacuju hadisi (matruk). al- Albani, Silsila al-ahadil al- da`ifa wa al-mawdu`a wa alaruha al-sayyi’ fi al-umma, I, str. 51, broj hadisa 153

Rubrika naših znanstvenika iz oblasti hadisa posvećena je ispravnom razumijevanju i zaštiti hadisa i sunneta od pristrasnog i ideološkog tumačenja.