Pet knjiga Karahasana koje trebamo pročitati

Bečke novine Die Presse su novi roman Dževada Karahasana Uvod u lebdenje (Einübung ins Schweben) ocijenile remek-djelom evropske književnosti. Navodimo pet knjiga koje bi svako trebao pročitati ako se želi upoznati s književnošću ovog bosanskog velikana, a njihov opis posudili smo od Ejle Ćurovac.

Istočni diwan

Odabravši jednog od klasika evropske književnost, i Goethea, za sagovornika, istovremeno smjestivši detektivski priču – plod zapadnjačkog racionalizma – u samo srce islamske kulture, Karahasan je, kao rijetko koji savremeni pripovijedač, uspješno i isključivo književnim sredstvima sintetizirao iskustvo pripadanja svijetu Zapada koliko i svijetu Istoka.

Šahrijarov prsten

Tehnika okvirne priče, kompleksna struktura ogledala u kojoj se sudbine svih likova Šahrijarovog prstena međusobno odražavaju i komentiraju, kao i ideja da je pripovijedanje živototvorni princip u službi odgađanja konačne smrti, trag su utjecaja Hiljadu i jedne noći na pisca ovog romana.

Noćno vijeće

Ovaj je roman situiran u istočnu Bosnu, a radnja romana događa se 1991. godine, neposredno prije početka agresije na BiH u kojoj će ponovo teško stradati fočanski Bošnjaci. Karahasanu je strana jeftina politizacija i površna pripovjedačka efektnost; stoga on ne prikazuje izravno taj sukob kao jednostavnu borbu Dobra i Zla, već preko glavnog lika Simona, porijeklom Srbina, povratnika iz inozemstva, analizira stanje duhova u gradiću nad kojim se nadvija prijetnja tragičnog sukoba.

Izvještaji iz tamnog vilajeta

U ovoj tematski raznorodnoj zbirci pripovijedaka su se na najubjedljiviji način susreli prozaik odan klasičnim principima naracije i esejist sklon promišljanju temeljnih pitanja ljudske egzistencije iznad razine uobičajenih pojednostavljenja.

Knjiga vrtova / O jeziku i strahu

Premda obilježavaju različite etape u književnom razvoju Dževada Karahasana, knjiga „O jeziku i strahu i Knjiga vrtova“podjednako su važan uzorak za razumijevanje opsesivnih tema ovog autora, koliko i nesumnjivo relevantan doprinos savremenim tokovima europske esejistike. Dok je knjiga „O jeziku i strahu“napravila temeljitu inventuru strahova koji determiniraju situaciju modernog čovjeka u njegovoj vlastitoj epohi, Knjiga vrtova se, iskoračivši izvan zvaničnih granica europske kulture, upustila u potragu za prostorom susreta svjetova.