Gazi Husrev-begova biblioteka je centralni dio naše memorije
Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu je 13. januara svečanim programom, u okviru kojeg je predstavljen projekat Hronike Muhameda Enverija Kadića, obilježila 486. godišnjicu rada i postojanja
„Naši preci nisu bili lijeni ni u jednom od tih područja i možemo biti, i jesmo, ponosni na njih. Osjećamo ih u svome biću i u svojim emocijama i blagosiljamo ih dok se susrećemo s njihovim umnim, književnim, pjesničkim i umjetničkim pregnućima, ćutimo hukove njihovog entuzijazma, volje i želje da za sobom ostave lijep trag i neku korist za one koji će doći poslije njih. Biblioteka je stjecište svega toga i u svojim njedrima nosi neprocjenjivu mudrost“, kazao je u svom obraćanju na svečanosti reisul-ulema Kavazović.
Ispunjeno obećanje
„Na prošlogodišnjem obilježavanju godišnjice obećali su nam da će intenzivirati rad na pripremi za štampu rukopisnog djela Hronike Muhameda Enverija Kadića. Koliko vidim ispunjavaju svoje obećanje i pripreme dobro napreduju. Izdavanje tog djela bit će kulturni događaj u Bosni i Hercegovini i nadam se da ćemo biti ponosni na njegov izgled i sadržaj“, istakao je reisul-ulema Kavazović.
Dodao je da „iako svjedočimo digitalizaciji i virtualnom svijetu, biblioteke neće izgubiti svoju svrhu, već će nastaviti čuvati svjedočanstva prošlih vremena“.
„Možda današnje vrijeme od nas zahtijeva da se dodatno angažiramo na sakupljanju preostalih ostataka pisanih djela naših predaka koji se još uvijek nalaze u privatnim kućama, ili izvan granica naše zemlje, a koji predstavljaju vjerodostojan izraz našeg duhovnog, intelektualnog ili materijalnog bitisanja. Sve te dragocjenosti trebale bi se naći ovdje, u veličanstvenom zdanju Gazi Husrev-begove biblioteke, kao što bi i ono neotkriveno u njenim riznicama jednog dana trebalo biti otkriveno. Na svima nama je da se angažiramo na tome“, poručio je danas reisul-ulema Kavazović.
Priznanja saradnicima i radnicima
Direktor Biblioteke Osman Lavić naveo je da je Muhamed Enveri Kadić bio historičar, hroničar, pjesnik i epigraf, koji je skoro cijeli svoj život posvetio prikupljanju arhivske građe vezane za historiju Bosne i Herecegovine od druge polovine 14. do prve polovine 20. stoljeća.
„Njegova hronika predstavlja najobimniji autograf rukopisnog djela koje Gazi Husrev-begova biblioteka čuva u svojim fondovima. Njegovo djelo korišteno je kao relevantan izvor u radovima mnogih autora koji su se bavili temom kulturne historije Bosne i Hercegovine“, kazao je Lavić. Objasnio je da su potpisivanjem protokola o saradnji između Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Instituta za historiju Republike Turske 26. decembra 2018. godine započele aktivnosti na pripremi za štampu rukopisa Tarihi-Enveri, čiji prijepisi se čuvaju u obje navedene institucije.
O projektu je govorila dr. Ramiza Smajić, naučni saradnik za oblast starije historije Instituta za historiju UNSA.
„Da je kojim slučajem Muhamed Enveri Kadić rođen negdje drugo, on bi na Filozofskom fakultetu već odavno ima posvećen predmet istraživanju njegovih spoznaja. Smatram da bi jedan takav predmet obogatio naš Filozofski fakultet“, kazala je ona. Na svečanosti su tradicionalno dodijeljena priznanja i zahvalnice za doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke. Dobitnici su: Goethe institut, Ahmet Atabaš, savjetnik za kulturu Ambasade Republike Turske, te dugogodišnji uposlenici Biblioteke Nihad Njemčević i Hamida Karčić.
Također, u okviru programa je postavljena i izložba rukopisa iz Hronike Muhameda Enverija Kadića.