Na predavanju o Danu pismenosti
U prostoru Gazanferije džamije u Banjoj Luci predavanju književnika Hadžema Hajdarevića o bosanskoj pismenosti na Međunarodni dan pismenosti, 8. septembra, prisustvovali su učenici i profesori Medrese Reis Ibrahim-efendija Maglajlić
Tu je i muftija banjalučki Nusret-ef. Abdibegović koji je, koje li simbolike, prije četiri i po decenije, bio učenik Gazi Husrev-begove medrese, naše najstarije obrazovne institucije, i to u generaciji s današnjim predavačem Hajdarevićem. Domaćini na tribini uz muftiju Abdibegovića bili su Muris-ef. Spahić i Admir Blitović.
Banjalučka Medresa “Reis Ibrahim-efendija Maglajlić” s radom je počela 2020. godine. U njoj je zaposlen relativno mlad odgojno obrazovni kadar, a učenici su uglavnom s područja muftiluka banjalučkog. Direktorsku funkciju obnaša Muris-ef. Spahić koji se dokazao i kao imam jedne od obnovljenih banjalučkih džamija. Uz kvalitetan odgojno-obrazovni rad ovu školu krase i brojne vannastavne aktivnosti koje imaju za cilj da dodatno edukuju i kulturno uzdignu ove mlade generacije. U tom kontekstu domaćini su brojnim istaknutim predavačima, a, s vremena na vrijeme, profesori organiziraju radionice za učenike.
Helem, u povodu Svjetskog dana pismenosti u Medresi je gostovao književnik Hadžem Hajdarević, aktuelni predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine.
Ideja da se na svjetskom nivou obilježava Međunarodni dan pismenosti pojavila se u septembru 1965. godine.
Ona se desila u Teheranu gdje se održavala Svjetska konferencija ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Za dan obilježavanja pismenosti određen je 8. septembar, a UNESCO je obilježavanje počeo godinudanakasnije, 1966. godine.
I ćirilica je pismo našeg naroda
Uz narodnu baštinu, duhovnost i zemlju u kojoj živimo jezik je vrlo bitan stub u našoj kući znanja, istakao je Hajdarević na početku svog predavanja i nastavio: ”Svaki čovjek dok je živ radi na sebi. Onda ta kuća koju prave mladi ljudi može opstati normalna, neopterećena ni nacionalizmima, ni fašizmima, ni šovinizmima. Samo oni koji su stabilni nemaju tih frustracija, kompleksa, nevolja, nesreća u sebi. Bitno je da se ima taj neki normalni, zdravi odnos prema tim sastavima u vlastitoj kući znanja. Nadam se da ste zapamtili: glagoljica, bosančica, arebica, latinica, ćirilica dio su naše pismenosti. I ćirilica je pismo našeg bosanskog jezika kao što je to i pismo srpskog, ruskog, bugarskog, ukrajinskog, makedonskog jezika. Jezik je Božiji dar. To je vertikala. Pismo je civilizacija.”
Hajdarević je također istakao da je književnost na bosanskom jeziku jedna od najslojevitijih književnih tradicija u Evropi.
Nakon predavanja, direktor Medrese “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” Muris Spahić književniku Hadžemu Hajdareviću je uručio prigodnu zahvalnicu.
Biblioteka “Muftija Mehmed-ef. Zahirović” ima respektabilan fond knjiga
Nakon predavanja u Biblioteci “Muftija Mehmed-ef. Zahirović” razgovaram s nekolicinom profesora u Medresi. Ilma Bešić-Crnkić, profesorica je bosanskog jezika i književnosti. Rođena je u Jablanici na Neretvi, a sada živi i radi u Banjoj Luci, šeheru na Vrbasu. Jednom je prilikom izjavila: “S ponosom se predstavljam kao diplomantica Karađoz-begove medrese iz Mostara, a uz to mi je čast i ponos što sam dio kolektiva Medrese “Reis Ibrahim efendija Maglajlić” u Banjoj Luci.” Na pitanje kako učenici Medrese vide i prate bosanski jezik, kazala je: “Za učenike su vrlo važna predavanja o bosanskom jeziku putem kojih se obrazuju o književnosti i pismenosti, a, također, grade i naviku čitanja i naviku učenja o našoj historiji jezika i književnosti. Oni tako čuvaju svoj bosanski jezik. Bodrimo ih da iz dana u dan rade na sebi, da čitaju.”
Biti u biblioteci a ne razgovarati s Maidom Blitović, bibliotekarkom i sekretaricom Medrese, bio bi čisti promašaj. Pitao sam je šta učenici Medrese najčešće i najradije čitaju, a ona je odgovorila: “Najčešće uzimaju knjige za obaveznu lektiru, a kad je u pitanju izborni dio više od ostalih uzimaju knjige iz evropskog fonda koji je prožet epskim i poetskim djelima. Uzimaju, također, i širok dijapazon vjerske literature. Kad je u pitanju čitanje želja im je da steknu određeni dojam izražavanja i pismenosti kako bi obogatili svoj vokabular i na adekvatan način predstavili ono što rade i medresu kao instituciju koja dugo vremena predstavlja kvalitet u odgoju, obrazovanju i napredovanju u pismenosti. Biblioteka “Muftija Mehmed-ef. Zahirović” nije ograničena samo na nastavni kadar i učenike u okviru Medrese nego je predviđena i za korisnike koji nisu aktivni članovi Islamske zajednice. Naši su korisnici i građani Banje Luke i šire regije. Članarina se ne plaća, a sve knjige koje su na raspolaganju mogu se koristiti svakim radnim danom od 8 do 16 sati unutar biblioteke.”
Na kraju smo s direktorom Spahićem svratili na banjalučke ćevape Kod Muje da ispoštujemo stari običaj: pređimo s riječi na (d)jela.