Borba protiv zla koje je duboko u temeljima genocidnih politika
„Da su kojim slučajem u dvorištu porodične kuće nekog doktora, nazovimo ga Nedžad, otkriveni posmrtni ostaci neke od žrtava iz prethodnog rata na kojima je “ugledni doktor” vršio medicinske eksperimente, kako se to dogodilo u dvorištu porodične kuće ortopeda Nebojše u Brčkom, nad Nedžadom bi već bilo izvršeno “medijsko strijeljanje”, a prije nego što bi sve kosti žrtve i bile pokupljene, bio bi etiketiran kao “muslimanski Mengele”, napisala je Almasa Hadžić za Politički.ba nakon informacije o pronalasku ostataka jedne žrtve u Brčkom.
Ko su „ugledni“članovi našeg društva
Naime, dok se u Bosni i Hercegovini traga za posmrtnim ostacima više hiljada žrtava nakon agresije devedesetih godina, doktor Nebojša Mraović iz Brčkog je u svom dvorištu po sopstvenom priznanju skrivao zakopane kosti jedne od žrtava. Ostaci žrtve genocida u dvorište porodične kućne doktora Nebojše Mraovića zakopani su 2012. godine, nakon čega je iznad njih izgrađena betonska fontana. Mraović već godinama u Brčkom ima privatnu ortopedsku ambulantu i „ugledni“je član našeg društva. “Prilikom ekshumacije posmrtni ostaci su pronađeni ispod fontane, a prema informacijama Instituta za nestale osobe pretpostavka je da se radi o posmrtnim ostacima žrtve genocida počinjenog u Srebrenici. Posmrtni ostaci su najvjerovatnije doneseni neposredno nakon rata, odnosno 1997. godine, 2012. godine su sakriveni u dvorištu, odnosno zakopani, a preko njih je izgrađena fontana. Do tih ostataka se ne bi došlo da nije bilo svjedoka koji je otkrio tačnu lokaciju”, kazala je Emza Fazlić iz Instituta za nestale osobe. Zlo genocida u Bosni i Hercegovini nije nestalo. Možda samo spava.
Institucionalna borba
Ono je ukopano u zemlju ispod fontana, parkinga, kuća i parkova širom manjeg entiteta, ali je i duboko ukopano u temelje sadašnjih vladajućih struktura u manjem entitetu. Dok je zbog nedostatka političke volje međunarodne zajednice i nedostatka svijesti kod političara i drugih elita u manjem entitetu teško iskorijeniti to genocidno zlo, gdje se čak i glorificira, protiv njega se mora adekvatno boriti kroz institucije i upozoravati na njega, krenuvši od njegove povijesti. Iz tog razloga je neizmjerno važna odluka da se formira Odjel za istraživanje genocida i za edukaciju o genocidu. Ured visokog predstavnika na svojoj službenoj stranici objavio je odluku kojom je donio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Memorijalnom centru Srebrenica. Novim izmjenama osniva se Odjel za istraživanje genocida i za edukaciju o genocidu s ciljem podizanja svijesti o značaju sprečavanja genocida, mržnje i predrasuda prema bilo kojoj grupi osoba, kao i za savjetovanje Upravnog odbora Memorijalnog centra o radu Memorijalnog centra. Upravni odbor imenuje do deset domaćih ili stranih stručnjaka na mandat u trajanju od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. Svaki član Upravnog odbora i Savjetodavne radne grupe te direktor memorijalnog centra mogu Upravnom odboru predložiti jednog ili više stručnih kandidata. Članovi Odjela će biti renomirani stručnjaci iz oblasti historije, političkih nauka, prava i drugih naučnih oblasti od značaja za obavljanje takvog posla. Odlukom OHR-a Memorijalni centar će moći imenovati vanjske akademske stručnjake, na period od četiri godine, za savjetovanje u vezi s pitanjima koja spadaju u mandat Memorijalnog centra. Također, Upravni odbor Memorijalnog centra moći će regulisati svojim Statutom i osnovati Počasni odbor koji će činiti istaknuti pojedinci koji mogu doprinijeti Memorijalnom centru u promicanju svijesti o aktivnostima Memorijalnog centra i koji mogu pomoći u prikupljanju sredstava potrebnih za pružanje podrške radu Memorijalnog centra. Osim toga, odlukom je postupak nabavke (kupovina) artefakata za značaj za Memorijalni centar neće se primjenjivati Zakon o javnim nabavkama. U vezi s tim artefaktima, Upravni odbor donosi Pravilnik o postupku nabavke kojim se uređuje način procjene vrijednosti artefakata, ocjena njihove relevantnosti za Memorijalni centar i postupak njihove nabavke.