Na pitanja odgovara: Ahmed Purdić, fetvai-emin
Pitanje:
Čula sam da ako se jacija-namaz klanja poslije pola noći da se tada ne mogu klanjati sunneti, nego samo farz, sun-sunneti i vitr-namaz. Molim za odgovor.
Odgovor:
Klanjanje četiri rekata sunneta prije jacijskog farza je nepritvrđeni sunnet tj. mendub (pohvalno). Dokaz za njihovo utemeljenje je predanje koje bilježi Ebu Davud od Aiše, r.a., koja je rekla: Allahov Poslanik, a.s., nikada nije klanjao farz jacije, a da nije ušao meni u sobu i klanjao četiri rekata ili šest rekata. (Više v.: El-Halebi, Multeka el-ebhur, str. 154)
Po propisima hanefijskog mezheba vrijeme jacija-namaza je od nestanka večernjeg crvenila pa do pojave zore, jer u našem mezhebu, vrijeme svakog namaza traje do početka vremena drugog namaza, uključujući i jaciju. Izuzetak je jedino sabah-namaz, čije vrijeme traje do pred izlazak sunca.
Po nekim drugim pravnim školama vrijeme jacije traje samo do polovine noći.
Hadisi u kojima se spominje da je završno vrijeme jacije do polovine noći hanefijski učenjaci tumače da je to pohvalno vrijeme za njeno obavljanje. (Više v: A. Tuhmaz, Hanefijski fikh, 1/229)
Naime, postoji više hadisa koji ukazuju da je obavljanje jacija-namaza bolje odgoditi do trećine ili polovine noći. Jedan od njih je hadis koji prenosi Zejd ibn Halid El-Džuheni, r.a., da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: Da se ne bojim da ću otežati svome ummetu, naredio bih im (da koriste) misvak prije svakog namaza i odgodio bih jacija-namaz do trećine noći. A u predanju koje prenosi Ebu Hurejra, r.a., se kaže: Da se ne bojim da ću otežati svome ummetu, naredio bih im da odgode jacija-namaz do trećine noći ili do njene polovine. (Hadise bilježi Et-Tirmizi i kaže da su hasen sahih) Ovaj propis se odnosi na onoga ko zna da ako odgodi jacija-namaz neće je prespavati niti će je lijeno obavljati, a ko nije siguran u to on će je obavljati u njeno prvo vrijeme. Prema tome, sunnete prije jacijskog farza možete klanjati bez obzira u koje doba noći (u okviru jacijskog vremena) obavljali jaciju.
Pitanje:
Moj muž je bio slab u vrijeme žrtvovanja kurbana i nije uspio da podijeli kurbansko meso pa smo ga stavili u hladnjaču. Da li se može sada ispeći i podijeliti kako je bilo planirano? Mislimo ga ispeći prije dijeljenja. Odgovor:
Žrtvovanje kurbana je prije svega vjerski obred (min še’airillah) kojim se potvrđuje predanost Uzvišenom Stvoritelju i pripadnost zajednici muslimana. Ne poričući postojanje socijalne i humanitarne dimenzije kurbana, ipak njegova ibadetska dimenzija je primarna. U Kur’anu se navodi: Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša. (El-Hadždž, 37.) Prema tome, žrtvovanjem kurbana izvršava se ibadet, a podjelom njegova mesa taj ibadet se upotpunjava, jer se postiže i njegova socijalna dimenzija. Stoga, niste obavezni sada dijeliti kurbansko
meso, ali i nema smetnje da to učinite, uz obavezu da bude zdravstveno ispravno.
Pitanje:
Rođak je rođaku uzeo novac s računa i prokockao ga. Da li su članovi uže porodice i braća dužni da izmire dug, ukoliko su u mogućnosti?
Odgovor:
Dug je individualna obaveza na vratu svakog dužnika. Članovi porodice i braća nisu dužni vraćati dugove svog bližnjeg, ali to mogu učiniti, ako su u mogućnosti, kao znak dobročinstva prema njemu a i osobi od koje su otuđena sredstva. Ukoliko bi se odlučili na vraćanje duga trebaju voditi računa da to vraćanje duga ne bude zloupotrijebljeno za nova zaduživanja i/li krađe. Osim brige o vraćanju duga, članovi porodice trebaju, prije svega, pomoći posrnulom članu da odbaci porok kockanja iz svoga života, kako ne bi sebe a i njih uvodio u nove neprilike.
Napominjemo da je kocka jedan od velikih grijeha koji se u Kur’anu uvijek spominje zajedno s alkoholom. Svaki put kada se u Kur’anu ukazivalo na štetnost i zabranjenost alkohola spomenuta je i kocka. Uzvišeni Allah je rekao: O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite. Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti? (El-Maide, 90-91.)
Stoga treba znati da je ovisnost o kockanju, kao i ovisnost o alkoholu, porok koji se teško liječi i zato ne treba izbjegavati pomoć liječnika i stručnih lica, ukoliko se za tom vrstom pomoći ukaže potreba.
Pitanje:
Ima li smetnje da se nosi odjeća ili obuća na kojoj ima logo neke životinje ali nema nacrtano lice npr. puma patike?
Odgovor:
Nema smetnje da se nosi odjeća ili obuća na kojima kao logo ima manja slika neke životinje. Dokaz za to je i predanje koje bilježe El-Buhari i Muslim u kojem se kaže da je Allahov Poslanik rekao: Meleki ne ulaze u kuću u kojoj je slika, osim šara (slika) na odjeći. (El-Buhari, 3226) U komentarima ovog hadisa islamski učenjaci kažu da je u početku islama zabrana bila opća i da se odnosila na sve slike, zbog potvrđivanja principa tevhida – Božije jednoće i zatvaranja puteva idolatriji, ali nakon što se u svijesti prvih muslimana etablirao princip tevhida, zakonodavac je iz zabrane izuzeo slike kojima se ne ugrožava princip tevhida kao što su slike na odjeći, obući i sl., zbog potrebe ljudi za tim predmetima. (El-Ajni, Umdetul-kari šerh sahih el-Buhari) Neki islamski pravnici smatraju da se u hadisu pod terminom „sure“(slika) misli na ono što ima sjenku tj. kipove a ne na sliku, pa i prema tom tumačenju nema smetnje da se nosi spomenuta odjeća/obuća.