Generacija koja je četiri decenije brižno čuvala i nadogradila tradiciju mevluda u Sjevernoj Rajni Vestfaliji

Mevludski program u džematu KampLintfort u povodu obilježavanja jubileja: 40. godišnjice od osnivanja džemata

Prije mevludske svečanosti održana je tribina posvećena informativnom listu Preporod, tačnije, u povodu okončanja projekta sabiranja, uvezivanja i koričenja svih primjeraka lista Preporod koji je za džemat Kamp-Lintfort uradio Ibrahim-ef. Hadžić, imam u penziji.

Uvodničari na tribini bili su Džaferef. Gračić, glavni imam Medžlisa IZ Žepče, Ishak-ef. Alešević, imam u penziji, Muhamed Halilović, sekretar Media centra IZ, i Ibrahim-ef. Hadžić.

Džafer-ef. Gračić je ukazao na važnost i značaj lista Preporod za bošnjački narod, a prisjetio se i tih dana kada su prvi brojevi izašli iz štampe: „Očevi su s dozom ushićenja i posebnim pijetetom uzimali broj Preporoda, i držali ga u rukama skoro kao neke „svete“novine. Preporod se nije smio spuštati na pod, niti je majka smjela u njega motati pitu... Preporod se čitao zajednički, porodično. Tako sam kao dječak, koji još nije ni krenuo u školu i nije znao čitati, „pročitao“romane „Grmuša“i „Imam“Ejuba Todorovca, a koji su u Preporodu izlazili u nastavcima i koje nam je babo redovno čitao.“Istakao je potrebu da Preporod ostane islamska informativna novina kao i do sada, vjerna svom narodu, Zajednici i džematima, jer živimo u vremenu kada medijima općenito nije bitna istina nego senzacija: „U tom pogledu Preporod je bio i ostao važan, uticajan, pouzdan i odgovoran glas u javnom djelovanju Islamske zajednice.“Džafer-ef. je svoje obraćanje zaključio pozivom prisutnima da budu pretplatnici Preporoda, štampanog ili „online“izdanja.

Zašto ne čitamo?

Ishak-ef. Alešević je podsjetio na svojevremenu potrebu štampanja ovakvih novina koje su tada bile „nasušna potreba, jer od 1945. godine haman da je sve bilo spalo na „Glasnik“koji je izlazio dvomjesečno ili tromjesečno i koji je bio časopis.“U to doba je izlazio list „Komunist“za komuniste, „Pravoslavlje“za pravoslavne, a katolici su imali „Glas Koncila“, i u svim tim novinama je bilo i pomalo politike u objavljenim člancima. U Preporodu se, dočim, vjerno radilo na vjeri i moralu jer se smatralo da je najvažnije da čitaoci budu dobri u vjeri i čvrstog morala i karaktera.“

Ukazao je i na današnji položaj Preporoda, kada „u zadimljenom i zagušenom medijskom prostoru mora stati nasuprot ne više samo „Komunist-u“, nego silnim novinama i medijskim propagatorima koji nas bombarduju senzacijama i lascivnim sadržajima“te potrebu da se što više čita: „Danas je pitanje našeg preporoda, ustvari pitanje kada ćemo stvarno početi čitati, da nam u regalima ne stoje samo servisi ili dobri televizori nego i knjige.“

Muhamed Halilović je prisutne ukratko upoznao s medijima koji čine Media centar IZ, počevši s Preporodom, kao najstarijim članom. Radio BIR je drugi medij u okviru Media centra koji djeluje od 2008. godine, program emitira 24 sata dnevno i koji se može slušati, osim u domovini, i u bilo kojoj drugoj zemlji putem interneta. Osim Radija BIR, u okviru Media centra djeluje i BIR televizija pokrenuta 2020. godine kao platforma za komunikaciju s muslimanskom i bh. javnošću. BIR televizija se trenutno može pratiti putem kablovskih operatera u domovini, ali i u pojedinim zemljama regiona. Muslimanska informativna agencija – MINA je četvrti medij unutar Media centra koja je osnovana 1991. godine i putem koje se plasiraju vijesti koje se tiču islama, muslimana i Islamske zajednice drugim medijima. Internet portal Preporod.info je multimedijalni informativni portal Media centra na kojem se svakodnevno objavljuju vijesti i informacije o aktivnostima institucija i ustanova Islamske zajednice, ali i političkih dešavanja u zemlji, zatim kolumne, intervjui, videoprilozi itd.

„Preporod“je dokument

Posljedni uvodničar na tribini bio je Ibrahim-ef. Hadžić koji je pojasnio otkud ideja za jedan ovakav projekat: „Vrlo malo čitamo, vrlo malo zapisujemo, a i to što zapišemo vrlo malo čuvamo. Kao dugogodišnji glavni imam u Visokom uvidio sam da ćemo takvim pristupom vrlo brzo „izgubiti“Preporod kao dokument. Jer, on je dokument u kojem je zapisana i naša historija, a ako izgubimo historiju onda će je pisati neko drugi“, pojasnio je Ibrahim-ef. Prisjetio se i starijih kolega koji su u vrijeme dok su pohađali medresu prodavali Preporod i u vozu. Kao primjer odnosa prema Preporodu starijih generacija i ovih današnjih, primjer odnosa prema čuvanju ili nečuvanju naše povijesti, ispričao je slikovit primjer kojem je svjedočio: „Radeći na ovom projektu otišao sam kod jednog džematlije u okolinu Vareša i koji je, navodno, imao puno izdanja Preporoda. On je tada imao oko 80 godina i kod njega sam zatekao sve i jedan broj Preporoda. Čak šta više, na svakoj naslovnoj strani njegovih Preporoda rukom je ispisan najvažniji članak u tom broju. Kada sam vidio s kakvom se ljubavlju i pažnjom odnosi prema Preporodu, uzeo sam samo jedan broj, koji je on imao kao duplikat. Nakon završetka projekta otišao sam da ga obiđem i zatekao ga kod njegove kćerke jer nije bio dobrog zdravlja. Popili smo kahvu, te mu kćerke priupitam skupljaju li mu i dalje brojeve Preporoda, a one mi kažu da su sve brojeve Preporoda koje je babo imao – uništile.“

Na kraju tribine domaćin Mustafa-ef. Klanco je istakao da je džemat Kamp-Lintfort 1985. godine, kada je imao 120 članova, imao 60 pretplatnika Preporoda: „Od tadašnjih pretplatnika danas je najveći broj preselio na ahiret, ali četverica su još živa i pretplatnici su Preporoda i dan-danas, u kontinuitetu. To su h. Mustafa Mašić, Rasim Efendić, Mujo Hibić i h. Suad Imamović.“Njima su u ime džemata Kamp-Lintfort uručena dvotomna izdanja knjige dr. Enesa Karića „Kako čitati Kur’an“koje su izdate u povodu 50 godina od izlaska prvog broja lista Preporod, a knjige su im uručili gosti iz domovine.

Ustrajati u činjenju dobra

Učenje mevluda započele su žene džemata Kamp-Lintfort „jer žene nas rađaju, sa ženama živimo i s njima imamo potomstvo“, kako je istakao Mustafa-ef. Klanco na početku. Mevludski program su izveli imami iz regije NRW, a prigodno je predavanje održao Mirza-ef. Žerić, glavni imam MIZ Sanski Most. On je u svom predavanju podsjetio na važnost činjenja dobra i dobrih djela, za što je obećana nagrada na oba svijeta: „A šta mislite koliko je bilo ljudi koji su u ovome džematu svojim trudom, zalaganjem ili radom koristili svima nama? Blago njima“, kazao je Mirza-ef. Istakao je i važnost gradnje džamije i izgradnje džemata, kao dobrog djela koje će koristiti mnogim generacijama koje dolaze, pogotovo u dijaspori: „Možete biti ponosni na ono što ste uradili za sve ove godine. Vi niste zaboravili islam, svoje porijeklo, svoju tradiciju, i molim Uzvišenog Allaha da na tome istrajete.“

Nakon mevluda nastavljeno je druženje u haremu džamije uz bogatu sofru. Organizacioni odbor od oko 50 žena i muškaraca je bio na usluzi posjetiteljima.

Obilježavanje jubileja, 40. godišnjice od osnivanja džemata trajalo je godinu dana i počelo je džuma-namazom u petak 23. septembra 2022. godine (hatib je bio dr. Ferid Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka), a završeno je Godišnjim susretom – mevludom u nedjelju, 24. septembra 2023. godine.