Seminar iz bosanskog jezika: Most između nas i Bosne i Hercegovine
O bosanskom jeziku su nastavnicima bosanskog jezika i imamima Bošnjacima govorili prof. dr. Alen Kalajdžija, viši stručni saradnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i Hadžem Hajdarević, književnik, predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine
Uorganizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Skoplju je 23. i 24. septembra 2023. godine održan seminar iz bosanskog jezika za bošnjačke nastavnike i profesore bosanskog jezika i imame. Predavači su bili istaknuti stručnjaci iz oblasti bosanskog jezika prof. dr. Alen Kalajdžija, viši stručni saradnik Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu i Hadžem Hajdarević, književnik, predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Domaćini seminara bili su Azra Efendić-Eminović, stručna saradnica za saradnju s islamskim zajednicama u okruženju u Upravi za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice i Jusuf-ef. Čolović, koordinator bošnjačkih džemata u Sjevernoj Makedoniji. Seminar je okupio mnoge nastavnike bosanskog i makedonskog jezika, te razredne nastave u osnovnim školama. Ovom prilikom svi učesnici na seminaru dobili su poklon knjige koje je donirao Rijaset.
Jedna područna škola u Ljubinu
Nakon predavanja razgovarali smo s organizatorima i učesnicima seminara. Jusuf-ef. Čolović: „Ured za dijasporu Rijaseta IZ u BiH već drugu godinu pokrovitelj je održavanja seminara za bosanski jezik za prosvjetne radnike i imame Bošnjake. Odziv je i prošle i ove godine zadovoljavajući s tim što je ove godine za nijansu bio bolji. Cilj ovih seminara je da se pomogne prosvjetnim radnicima Bošnjacima u Republici Sjevernoj Makedoniji da bi što bolje prezentirali bosanski jezik i literaturu svojim učenicima, pogotovo kad znamo da su predavači vrsni poznavaoci bosanskog jezika. Ministarstvo prosvjete na osnovu zakonskih propisa daje uputstva osnovnim školama gdje su većinski Bošnjaci da nastavni jezik bude bosanski. Zasad imamo jednu područnu školu u Ljubinu gdje je nastavni jezik bosanski. Nadamo se da će uskoro bosanski jezik biti nastavni u Ljubošu kod Skoplja i u Orizarima kod Velesa. Ove godine je održan i treći susret bošnjačke omladine Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije. Također je pokrovitelj i ovih susreta bio Rijaset IZ u BiH, a sve s ciljem da se omladina međusobno upoznaje ali i da uče o identitetu Bošnjaka i bosanskog jezika. Da se primijetiti da je i bošnjačka omladina sa sva tri područja zadovoljna ovakvim druženjima i predavanjima.“
Azra Efendić-Eminović: „Za pokretanje ovog seminara najzaslužnija je bila Izeta Babačić iz Osnovne škole Ljubin u Skoplju. Ona nam je rekla da su im potrebne edukacije o bosanskom jeziku i literatura na bosanskom jeziku. Od tada im šaljemo knjige. Nadam se da ćemo i nastaviti. Slali smo im lektiru za osnovnu školu i vjersku literaturu. U školama organizujemo natječaj za djecu na temu Srebrenice i genocida nad bošnjačkim narodom u Srebrenici.“
Mr. Izeta Babačić: „Ovakvi seminari su realna potreba za Bošnjake Sjeverne Makedonije, jer je institucionalna podrška izostala. Proces ide. Stigli smo do šestog razreda. Naša je želja da sačuvamo identitet a jedini put bio je preko obrazovanja. Živimo u jednoj demokratskoj državi koja nas je ustavno priznala. Mi imamo veliku podršku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Njegovi aktivisti posjetili su naše škole, prepoznali naše realne potrebe, te su nam poslali veliki dar u dječijoj književnosti. Obogatili smo naše biblioteke. Ta saradnja treba da se nastavi.“
Naša djeca govore bosanski jezik
Biserka Redžić-Muhić: „Ovakvi seminari su neophodni. Jezik je živa materija. Ona treba da se gradi. Naša je obaveza da djeca koja nastavu uče na bosanskom jeziku i govore bosanski jezik. Naša djeca govore bosanski jezik, ali on nije književni. Trebaju raditi na lijepom govoru. Trebaju predavanja i nastavnicima i djeci. Imamo slučajeva gdje djeca miješaju bosanski i makedonski jezik.“
Aida Zuković: „Protekla dva dana obilježena su intenzivnim i dubokim razmatranjima na seminaru posvećenom bosanskom jeziku, koji je predstavljao jedinstvenu priliku za bolje razumijevanje i dublje zaronjenje u ovu jezičku tematiku. Događaj je istovremeno bio izazovan i inspirativan. Ostavio je dubok utisak na mene, proširujući moje horizonte i podstičući me na razmišljanje o bogatstvu bosanskog jezika. Diskusija o opštejezičkoj normi otvorila je vrata razumijevanju kako jezička norma evoluira kroz vijekove i kako se prilagođava savremenim promjenama. Identifikovane su uobičajene greške i pruženi korisni savjeti o njihovom izbjegavanju i zajedničkim naporima s kojima možemo doprinijeti jezičkoj čistoći i jasnoći. Ovaj seminar ne samo što je obogatio moje znanje i razumijevanje, već i podstakao moju želju za daljnjim istraživanjem bosanskog jezika. Osjećam još veću inspiraciju i nadam se da ćemo se u budućnosti češće susretati na sličnim događajima kako bismo bili sudionici očuvanja ovog dragocjenog jezičkog blaga.“
Rijaset nam je vjetar u leđa
Almira Papić: „Vrlo sam zadovoljna što je došlo do organizacije i realizacije seminara za nastavnike i nastavnice bosanskog jezika u Republici Sjevernoj Makedoniji, jer se potreba za njim odavno osjećala. Mi, Bošnjaci u Makedoniji govorimo izvorni bosanski jezik, ali problem je u našem akcentu pri izgovoru riječi i pravopisu. Neka su pravila univerzalna za sve jezike, a neka su baš specifična za jedan jezik. Uvijek je dobro čuti nešto novo i utvrditi ono što se zna. Kao što prof. Hajdarević kaže: ‘Uvijek trebamo provjeravati i čuvati pravopis i rječnik oko nas!’ Sada su ove generacije u velikoj prednosti jer imaju pravo da izučavaju svoj maternji jezik u školama.“
Elma Ličina: „Prvi put sam na seminaru. Atmosfera je lijepa. Imalo se šta naučiti.“
Aida Osmanović: „Drugi put sam na seminaru. Ovo je jedan most između nas i naše matične države Bosne i Hercegovine.“
Rizvan-ef. Babačić: „Radim u jednom bošnjačkom džematu. Tu sam već 32 godine. Imam vjeronauku u džamiji. Imamo knjige na bosanskom jeziku. Međutim, neophodna su nam ovakva stručna predavanja.“
Semir-ef. Kovačević: „Ja sam imam u selu Crkvine ponad Velesa. Jučer smo imali musafire iz BiH. Džemat ima 120 kuća. Neki su otišli u pečalbu. Ovi koji ovdje rade u preduzećima. Rijaset nam je vjetar u leđa. Pomogao nam je. Ja sam prvi stalni imam u ovom džematu. Medresu sam završio u Novom Pazaru, a fakultet u Medini. Ovaj seminar mi je ostavio dobar dojam. Današnje teme su popunile neke moje praznine.“
Hajrija Musa-Kovačević: „Ja sam Albanka. Uklopila sam se. Naučila sam bosanski jezik i iako to nije moj maternji jezik došla sam kao podrška mužu Semir-efendiji, a ovo je i jedno iskustvo za mene.“