Elementi raspoznavanja mjerila
Ne može se dati ista snaga hadisu koji nije potvrđen, kao kur’anskom ajetu koji predstavlja kategorički dokaz. U kategoričkoj potvrdi i značenju mi ne izvršavamo idžtihad teksta, nego tekstualne percepcije te pravila i uvjeta (tumačenja) istog
Govorimo o uvjetima raspoznavanja mjerila. Sve čijem pojašnjenju težimo potrebuje poznavanje pravila i njihovih elemenata na kojim počiva. Najbitniji elementi raspoznavanja mjerila koje moramo poznavati jesu sljedeće stvari:
Mjerilac
Osoba koja izvršava ovu aktivnost, a može biti mudžtehid u općem smislu i parcijalnom, ili znanstveni istraživač koji je sposoban Kur’an i sunnet razumijevati. Drugi ljudi se mogu okoristiti od onoga što im on predstavi, ali nisu dostojni upuštati se u mjerenje. Za onoga koji se bavi ispravnim rezonovanjem neophodno je da bude na ovome stepenu kako bi se mogao posvetiti dubokom istraživanju Kur’ana i Sunneta. Naprijed spomenuto potrebuje poznavanje arapskog jezika u raznim disciplinama, a posebno gramatiku, morfologiju, stilistiku, semantostilistiku, tropiku te dubinsko razumijevanje jezika uz dodatak različitih tefsira i hadiskih komentara, a sve to kako bi mogao otkrivati mjerilo kojim će vagati određeni šerijatski propis, aktivnosti, osobu i dr. Ovo je prvi uvjet.
Mjereno
Neophodno je poznavati šta je po srijedi u mjerenju, da li se uzima mjera šerijatskih propisa, propisa koje obuhvataju skupine određenih ajeta, itd. Mjerenje potrebujemo usljed postojanja prividne suprotnosti, gdje imamo dva tasa, kao što smo navodili primjer kako jedna skupina ajeta daje smjernice na obaveznost borbe, strogosti i čvrstine, dok druga skupina ajeta upućuje na dobročinstvo i blagost u odnosu prema nemuslimanima. Ovi ajeti se objedinjuju, zatim im se uzima mjera, a nakon toga svakoj skupini dodjeljuje njeno specifično rezonovanje – prvoj mjerilo rata, drugoj mjerilo mira, nakon čega se prikupe sve druge suprotnosti i rasporede na dva tasa, koja sam nazvao ‘teorijom preferencije’.
Spoznaja specifičnog mjerila onog čemu se mjera uzima
Primjera radi, skupini ljudi koja posjeduje zlato, srebro, željezo, žitarice i sl., za te posjede potrebuje određivanje mjerila. Isto nalazimo i u određivanju potrošnje vode ili struje, spoznavajući ko je koliko čega iskoristio. Potrebni smo posebne mjere za obračunavanje potrošnje struje, posebne mjere za potrošnju vode, itd. – sve posjeduje svoju mjeru. Objašnjeno predstavlja treći element, koji definišemo kao spoznaju specifičnog mjerila za određene ajete, aktivnosti i propise.
Spoznaja težine mjerenog
Nakon što smo spoznali mjerilo, a već posjedujemo vagu i prisutnost onoga koji mjeri, upuštamo se u vaganje i balansiranje kroz šerijatske tekstove i standarde, te tako dolazimo do zaključka koji definiše odnos mjerenog u kontekstu jači – slabiji. Uzvišeni Allah u mnogo slučajeva objašnjava npr. da onaj koji udjeljuje prije borbe, a zatim se upušta u borbu ili onaj koji čini hidžru na vrijeme upotpunosti razlikuju od onog koji dolazi poslije njega, ili neizjednačavanje Poslanikovog poziva s našim međusobnim zazivima, ili ukor onima koji su se ponosili svojim prijašnjim aktivnostima oko Kabe. Nalazimo mnogo ajeta na ovom polju, a sve to upućuje kako se mjere u šerijatskim propisima razlikuju. Kada govorimo o snazi šerijatskih tekstova, nalazimo četiri vrste: prva i najjača jeste kategorički, apsolutni dokaz, nakon kojeg dolazi aposlutna potvrda – višeslojno značenje, potom spekulativna potvrda – jedno značenje, te na kraju spekulativna potvrda – višeslojno značenje. Ove četiti vrste razlikuju se u idžtihadu, također. Ne može se dati ista snaga hadisu koji nije potvrđen, kao kur’anskom ajetu koji predstavlja kategorički dokaz. U kategoričkoj potvrdi i značenju mi ne izvršavamo idžtihad teksta, nego tekstualne percepcije te pravila i uvjeta (tumačenja) istog. Upošljavanje razuma tiče se razumijevanja, pravila i uvjeta teksta, a ne objašnjavanja propisa, sadržaja i sl. Krug idžtihada u pogledu kategoričkog dokaza i indikacije istog jeste ograničen stvarima koje smo spomenuli: razumjeti tekst, objasniti uvjete i propise u razumijevanju, potom razumom dosegnuti skrivene konotacije ajeta, kako bi ih učinili prelaznim na odgovorajući propis kojeg obuhvataju ajeti koje analiziramo. Kategorički dokaz ne možemo promijeniti, te u u istom nemamo pristup idžtihadu. Ukoliko bi tekst bio višezbačenjske naravi, tu nam se otvara velika uloga pristupanja idžtihadu po pitanju razumijevanja, uvjeta, primjene, pravila i deriviranja skrivenih značenja teksta, zbog toga što je spekulativno prihvata širinu u razumijevanju.
Primjera radi, jednom prilikom traženo mi je od svjetske organizacije za zekat da napišem istraživački rad o izdvajanju dijela zekata za otkup iz ropstva s obzirom da je od 1948. godine završen robovlasnički period, te je postavljeno pitanje o kakvoći postupanja u trenutnim okolnostima. Shodno raspoznavanju mjerila, nakon jasnoće da je tekst kategoričke naravi, ali je pitanje da li kur’anska riječ ‘er-rikab’ apsolutno podrazumijeva riječ ‘el-abd’. Konsultirajući riječnik uvidjeo sam da to nisu istovjetne riječi, jer je ‘rekabe’ množina riječi er-rikab, a označava čovjekov vrat, ali je riječ ‘er-rikab’ u običaju Arapa korišten metaforički u smislu pognut vrat, jer je vrat u roba stalno pognut pred njegovim nadređenim, a ne u izvornom značenju. Drugo, u Kur’anu je ova riječ korištena metaforički, zbog toga što je Allah znao sudbinu klasičog ropstva te je zbog toga u ajetu korištena navedena riječ, a ne el-abd.
Nakon što smo se upustili u idžtihad, pronašli smo da ova riječ obuhvata sve one čiji je „vrat povijen”, kidnapovane zarobljenike, kolonijalizirane zajednice itd., te nismo potrebni da zanemarujemo/brišemo sadržaj ovog teksta, nego je ostao u istoj formi, ali promjenivši značenjsku konotaciju.
U nizu primjera jeste i dio ajeta: „a dio glava svojih potarite” , koji je bio podložan idžtihadu kod prijašnjih naučnih istraživača, gdje su jedni rekli da je se odnosi na dio glave, drugi par dlaka, itd. Dakle, uprisutnjene su različite mjere i mnogo razgranatih mogućnosti promišljanja, što je od izuzetne važnosti za raspoznavanje mjerila.