Sloboda izražavanja u islamu zakoni o apostaziji i blasfemiji
U srijedu, 20. septembra, na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu održani su promocija knjige Sloboda izražavanja u islamu - Osporavanje zakona o apostaziji i blasfemiji te seminar o istoj temi s fokusom na izazove zakona o apostaziji i blasfemiji, posebn
Promociju i seminar su organizovali Fakultet islamskih nauka UNSA u saradnji s Oslo koalicijom o slobodi religije i uvjerenja. Urednici knjige su Muhammad Khalid Masud, Kari Vogt, Lena Larsen i Christian Moe, a prijevod na bosanski jezik Nedima Begovića i Nizame Ahmed izdao je Centar za napredne studije.
Uvodne govore su održali dekan Fakulteta Mustafa Hasani, direktorica Oslo koalicije o slobodi religije i uvjerenja Lena Larsen te prof. dr. Ahmet Alibašić.
Promocija i seminar su održani u dvije sesije.
O temi nastanka knjige te prinicipima i dilemama s kojima su se suočavali govorio je jedan od urednika knjige Christian Moe iz Oslo koalicije. Između ostalog je istakao da su, zbog legitimiteta knjige i senzibilnosti spram tematike, u projekat uključili niz muslimanskih autora. Potom, o percepciji slobode religije kroz tefsirsku nauku govorila je Umejma Ebu Bekr, profesorica engleskog jezika i komparativne književnosti na Univerzitetu Kairo, koja je, ističući brojne primjere klasičnih muslimanskih autora, ukazala u kojoj mjeri i na koji način su oni razumijevali pojmove slobode religije.
Druga sesija je bila posvećena temi konteksta ljudskih prava.
Ahmed Shaheed, profesor zakona o ljudskim pravima na Univerzitetu Essex i bivši UN-ov specijalni izvjestilac o slobodi religije i uvjerenja, govorio je o tome na koji način zakon o blasfemiji šteti muslimanskim zajednicama.
O temi Moć imenovanja i formiranja okvira: Odgovornost, neslaganje i isključivanje govorila je Đermana Kurić, nezavisni istraživač i bivši OSCE-ov savjetnik za suočavanje s netolerancijom i diskirminacijom protiv muslimana.
Završne zaključke iznio je Nedim Begović, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Istakao je relevantnost ove teme u bosanskom kontekstu te skrenuo pažnju na trenutne pravne okvire.
Potreban je znanstveni pristup ovoj tematici
Kourednica knjige Lena Larsen je istakla da je razlog pokretanja ovakvog projekta i organizacije seminara veoma loša reputacija koju islam ima kada je riječ o pitanjima apostazije i blasfemije.
„Često čujemo da su religijski i sekularni glasovi suprotstavljeni jedni drugima. Stoga, želimo kreirati most putem kojeg će suprotstavljene strane razgovarati i pronaći nova rješenja. U ovom izdanju smo postigli smislenu konverzaciju, kvalitetne doprinose, posmatrali smo tradiciju samu po sebi, ali i trenutno stanje. Također, iznalazimo i moguće načine reforme. Glavna poruka bi bila da ova tema mora biti depolitizovana te je potreban znanstveni pristup za smislenu konverzaciju“, kazala je Larsen.
Christian Moe smatra da je ova tema posebno važna za ljude u zemljama koje tretira ova knjiga, a imaju neke od najrigidnijih zakona pri restrikciji slobode izražavanja i slobode religije kroz zakone o blasfemiji, a neke i kroz zakone o apostaziji.
„To je problem svih, odnosno problem toga kako pomiriti identitet vjernika s identiteom građanina posvećenog vrijednostima demokratije i ljudskih prava, kao što znamo da jesu mnogi u muslimanskim zemljama, odnosno dilema je kako ujediniti ove humane ideale s nehumanim kaznama zbog vjerovanja u nešto drugo ili izražavanja drugačijeg uvjerenja. U Bosni smo, sekularnoj zemlji, gdje nemamo problem s ovim što tretiramo u knjizi, ali znam da su ljudi ovdje zabrinuti za ono što se dešava u ostaku svijeta“, istakao je Moe.
Sloboda misli prethodi slobodi izražavanja
Profesor Ahmed Shaheed ističe važnim izdavanje ovakve knjige.
„Postoji devedeset i pet zemalja koje imaju zakon o blasfemiji i širom svijeta postoji dilema oko toga šta konstituiše slobodu govora i gdje možemo povući liniju između slobode govora i govora mržnje. Ono što ova knjiga razjašnjava je prostor u islamu za potpunu slobodu govora i kreira prostor za nas, da adresiramo stvarni govor mržnje“, kazao je Shaheed. Đermana Kurić je naglasila da, kada je riječ o slobodi izražavanja, o tome je uvijek relevantno govoriti.
„Mi ovdje govorimo o državama, kulturama i prostorima u kojima islam predstavlja kulturnu, simboličnu i svaku drugu vrijednost. To nije samo tamo, već i na ovim prostorima ovdje. Zakoni o kojima mi ovdje govorimo, koji su, navodno, inspirisani islamom, koji koriste ili zloupotrebljavaju određene principe ili norme, koriste se, prije svega, da bi se upravljalo ljudima. Taj metod nama nije nepoznat, način gdje se neko koristi limitiranjem prava na izražavanje kako bi smanjio prostor za diskusiju i debatu je nama, nažalost, veoma poznat. Mi i trenutno imamo određene izazove vezano za prijedloge izmjena krivičnih zakona u ovoj državi kako bi se smanjila mogućnost rasprave i razgovora. U društvu u kojem želimo da je svakome dovoljno dobro, to je alarmantno“, istakla je Kurić.
Dodaje da je riječ o izazovnim debatama, „koje znaju biti bolne“, ali su neophodne.
„Nadam se da ćemo i nastaviti razgovarati o pravu na slobodu misli, savjesti i vjere, jer pravo na slobodu misli nam garantuje da možemo raditi na našem pravu na izražavanje“, zaključila je.
Knjiga Sloboda izražavanja u islamu: osporavanje zakona o apostaziji i blasfemiji, kako je njen naslov u prijevodu na bosanski jezik, rezultat je projekta Novi pravci u islamskoj misli: sloboda religije i izražavanja u islamu, koji je od 2012. godine, okupio niz muslimanskih stručnjaka.
“Ova knjiga prilozima muslimanskih učenjaka, stručnjaka i aktivista kritički
i konstruktivno progovara o teološkim, povijesnim i pravnim aspektima najrestriktivnijih državnih zakona širom svijeta, nudeći novi način promišljanja. Njezin fokus je na borbi unutar muslimanskih društava u Iranu, Egiptu, Pakistanu i Indoneziji gdje zakoni o apostaziji i blasfemiji služe moćnim grupama da ušutkaju neslaganje i uguše kritičku misao”, navodi se u opisu ove knjige.
U prvom dijelu knjige je tretirano pitanje apostazije i blasfemije kroz raniju tradiciju islama te se bavi pitanjima slobode religije u kontekstu Objave, odnosno historijskim kontekstom.
U drugom dijelu se aktueliziraju savremene prakse u pogledu procesuiranja navodnih blasfemičara i apostate u Iranu, Egiptu, Pakistanu i Indoneziji, a u trećem dijelu riječ je o novim perspektivama u pogledu ove teme.
Teološko legitimiranje postojeće prakse
Alibašić je naglasio da je Bosna i Hercegovina zemlja s mnogo većim stepenom sloboda negoli ijedna muslimanska zemlja te skrenuo pažnju u čemu se ogleda relevantnost govora o ovoj temi u našem kontekstu.
„S obzirom na tu činjenicu, postavlja se pitanje ima li potrebe o tome govoriti. Kao izdavač te kao domaćini nalazimo veoma dobar razlog da govorimo o ovoj temi. U našoj zemlji ovo temeljno ljudsko pravo je pod snažnim udarom. Scenarij koji bismo htjeli da izbjegnemo jeste da bosanski muslimani počnu revidirati svoju praksu i dostignuti stepen svijesti o značaju ovog prava, jer imamo jedan problem - mi taj dostignuti stepen prakse nismo teološki legitimirali. Ova knjiga i seminar je pokušaj da to što smo počeli da živimo na neki način i teološki argumentiramo, da nam se ne bi desilo da postanemo dio napada na ovo i druga ljudska prava“, zaključio je Alibašić.