Povišen krvni pritisak

Preporod donosi serijal tekstova mr. Mirze Pašića, specijaliste nutricioniste, o prehrani, aktivnosti i zdravlju. Mirza Pašić je rođen u Sarajevu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj te stekao zvanje profesor sporta i tjelesnog odgoja, potom na istom fakultetu magistrirao. Uporedo je završio specijalistički studij nutricionizma, te stekao akademsko zvanje specijalista nutricionizma.

Povišen krvni pritisak (hipertenzija) se naziva i “tihim ubicom”. Većina ljudi s hipertenzijom nije svjesna problema jer možda nemaju znakove upozorenja ili simptome. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati ranojutarnje glavobolje, krvarenje iz nosa, nepravilan srčani ritam, promjene vida i zujanje u ušima. Teška hipertenzija može uzrokovati umor, mučninu, povraćanje, zbunjenost, tjeskobu, bolove u prsima i podrhtavanje mišića. Povišen krvni pritisak ozbiljno je zdravstveno stanje koje značajno povećava rizik od bolesti srca, mozga, bubrega i drugih bolesti. Eksperti Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuju da 1,13 milijardi ljudi širom svijeta ima hipertenziju, većina (dvije trećine) živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. U 2015. godini svaki četvrti muškarac i svaka peta žena imali su hipertenziju (SZO, 2019). Hipertenzija je glavni uzrok prerane smrti u svijetu.

Promjenjivi faktori rizika uključuju nezdravu ishranu (prekomjerna konzumacija soli, ishrana bogata zasićenim mastima i transmastima, nizak unos voća i povrća), tjelesna neaktivnost, konzumacija duhana i alkohola te prekomjerna tjelesna težina ili pretilost. Faktori rizika koji se ne mogu mijenjati uključuju porodičnu anamnezu hipertenzije, dob stariju od 65 godina i istovremene bolesti poput dijabetesa ili bolesti bubrega.