A, šta fali Ceci
Udanima i noćima dok se ubijaju civili u Palestini u Sarajevu se odvija parada pijanstva i kiča. Vjerovatno se Palestinci pitaju gdje taj civilizirani svijet sada baš kao što smo se mi pitali devedesetih godina tokom agresije kada je između ostalih zgrada gorjela i Zetra u kojoj je održan trostruki koncert srbijanske turbo-folk pjevačice Aleksandre Prijović. Nije do nje, da se razumijemo. U svijetu kakvom jest i ona je umjetnik. Možda nije nikakav problem, jednostavno: tako je kako je. Nije zasmetalo ni organizatorima koncerta niti publici kada se pred koncert Aleksandre reklamirao koncert supruge ratnog zločinca Arkana, odnosno poznate Cece. Nije nikome ni zasmetalo što se i s ekonomske tačke gledišta ovakvi koncerti mogu održavati ‘na crno’ samo u Sarajevu, o čemu je za portal Source direktor Hayat produkcije Ahmed Švrakić kazao: “Koncert Aleksandre Prijović je organizovan na ‘crno’. Ustvari nisu regulisana autorska i srodna prava kod Fonograma i kod AISA što su u slučaju Zagreba i Beograda morali regulisati. Znači, u svijetu ne postoji koncert koji se smije održati a da nisu regulisana autorska i srodna prava za taj isti koncert. To se samo dešava u Sarajevu, odnosno u Bosni i Hercegovini.” Nakon agresije na Bosnu često se mogla čuti kritika upućena onima koji slušaju srbijanske pjevačice s kojima je koljačka horda išla u rat protiv Bosne. Neki bi odgovarali: “Šta fali, nisu bile one u ratu!” Drugim riječima, šta fali Ceci? Njoj ništa, ali fali li nama? Nakon početka genocida u Bosni kao svojevrsni komentar na cjelokupno stanje i šutnju, srbijanski pjevač Đorđe Balašević je svojim zemljacima Srbima zapjevao: “Nisu krivci depresivci / Lude i psihopate / Što su rušili pa sada / Nama nude lopate / Krivi smo mi / Nisu krivi sedativi / Što ih nisu sputali / Sorry, matori Krivi smo mi / Koji smo ćutali… Naravno, i njegovi stihovi su bili nemoćni pred mašinerijom stihova Dragane Mirković, Cece, supruge ratnog zločinca Arkana, Baje Malog Knindže, koji je dobio nadimak po srpskoj paravojnoj formaciji koja je ordinirala po Krajini, koji su odzvanjali srbjanskim gradovima i dizali moral vojnim i paravojnim formacijama u Bosni i na Kosovu.