Bakira Hasečić u Vijeću sigurnosti UN-a
Predsjednica Udruženja “Žena – žrtva rata” Bakira Hasečić obratila se na Arria-formula sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, koji je održan u organizaciji Albanije, Velike Britanije i SAD-a gdje je u ime žrtava silovanja u ratu govorila o prevenciji i odgovoru na seksualno nasilje u oružanim sukobima.
Važnost kriminalizacije i odgovornosti za sprečavanje ponavljanja seksualnog nasilja u sukobima bio je ključan fokus ovog sastanka, kao i podizanje svijesti o potrebi jačanja nacionalnih i međunarodnih mehanizama u krivičnom gonjenju počinitelja seksualnog nasilja u konfliktima i pozivanje država na odgovornost za kršenje njihovih međunarodnih obaveza, te potreba da države ojačaju zakonodavstvo kako bi podstakle odgovornost za seksualno nasilje.
Hasečić je u svom obraćanju podsjetila prisutne na dugogodišnju borbu Udruženja da razbije šutnju o tom stravičnom zločinu, te pruži podršku preživjelim žrtvama ratnog silovanja, kao i pomogne pri utvrđivanju istine i uspostavljanju pravde za žrtve. Podsjetila je da je do sada u Bosni i Hercegovini pravosnažno završeno približno 700 predmeta ratnih zločina, koji su se vodili protiv 1.000 osoba, a procesuiranje tih zločina trenutno je u fazi najgorih rezultata u BiH i u regionu. „Mogućnost za procesuiranje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini je uvijek postojala, ali još uvijek nema političke volje da se rješava prioritetno, a vremena je sve manje, jer umiru preživjele žrtve, svjedoci očevici, a i ratni zločinci“, kazala je Hasečić, te istakla da je u BiH u posljednjih pet godina svake godine podignut manji broj optužnica za ratne zločine nego što radi tužilaca u Tužilaštvu BiH. Podsjetila je da je u 32 presude Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju utvrdio da je ratno silovanje korišteno kao oružje rata i zločin protiv čovječnosti u BiH.
Napomenula je da i pored činjenice da je pred Sudom BiH izrečeno najmanje 30 presuda za silovanje, a više od 50 s elementima seksualnog zlostavljanja, žrtve prolaze kroz dugotrajan i mukotrpan proces pred politiziranim i sporim pravosuđem, a skoro nijedna žrtva nije dobila isplatu štete.
„Udruženje ‘Žena - žrtva rata’ uspjelo je da za deset članica pokrene parnični postupak gdje su presude pravosnažne, ali u BiH se ne može izvršiti naplata jer su presuđeni ratni zločinci svoju imovinu prepisali na treća lica, a država po tom pitanju ne čini ništa“, navela je Hasečić. Istakla je da je ogroman broj neprocesuiranih predmeta i osoba, a više od 400 je predmeta u kojima je poznat osumnjičeni, dok je još veći broj istraga s nepoznatim počiniocima. „Problem je u nedostatku regionalne saradnje u ovim predmetima. Srbija i Hrvatska odbijaju saradnju s bh. institucijama uprkos potpisanim protokolima o saradnji, što daje mogućnost desetinama osoba za kojima su raspisane potjernice, koje su osumnjičene, optužene ili čak pravosnažno osuđene da se slobodno kreću ulicama širom Srbije i Hrvatske. Tom prilikom je navela podatke specijalizirane agencije za praćenje predmeta ratnih zločina pred Sudom BiH Detektora u kojima se navodi da su pokrenute 172 aktivne potjernice protiv optuženih za ratne zločine počinjene u BiH devedesetih koji su, međutim, nedostupni.
„Mi ne pristajemo da naša srca i duše ostanu zgažene, a ni ponižene. Svaki nekažnjeni počinilac ovog gnusnog zločina poniženje je za sve nas i za obećanje koje smo dali za zaštitu civila, žena, djece. Pravda je minimum naših ljudskih prava“, poručila je ovom prilikom Hasečić.
Ambasada Velike Britanije u BiH objavila je ovim povodom na svojoj FB stranici da podržava organizacije kao što je Udruženje “Žena - žrtva rata”, kao i različite nivoe vlasti u BiH u njihovim naporima da podrže preživjele te da ispune svoje domaće i međunarodne obaveze poput napora da se zaustavi nekažnjivost, osigura preživjelim pristup njihovim pravima, te umanji društvena stigma.