Tesavvuf kao jezik srca i briga za čovjeka
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je 26. oktobra održan naučni simpozij o sufijskoj tradiciji, čiji su rganizatori Univezitet u Sarajevu i Ahmet Yesevi univerzitet iz Turske.
Simpozij, čija je okosnica osvrt na djelo Hodže Ahmeta Jesevija i Sari Saltuka je sadržao tri tematska dijela u okviru kojih su, iz perspektiva različitih društvenih i humanističkih nauka, govorili univerzitetski profesori, stručnjaci i poznavaoci tesavvufa.
U tom smislu je, prema općepostavljenim tematskim okvirima, razgovarano o vezama koje uspostavlja kultura; od duhovnih i prijateljskih, preko prostornih, do onih koje opstaju u različitim vremenima, uprkos brojnim društvenim promjenama.
Tako su izlagači tokom prvog bloka govorili mostovima koje uspostavlja sufijska kultura, tokom drugog bloka je tretirano sufijsko kulturno naslijeđe na Balkanu, dok je u okviru trećeg razgovarano o kulturnim vezama Turske i Balkana.
O značaju razgovora o ovoj temi, između ostalih su govorili bivši predsjednik Diyaneta Republike Turske dr. Mehmet Görmez, ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin, predsjednik Instituta “Yunus Emre“Šeref Ateš, predsjednik Upravnog odbora Univerziteta “Ahmet Yesevi“Muhiddin Šimšek, rektor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) Ahmet Yildirim te brojne zvanice i gosti.
Vrijednosti koje mogu/ trebaju biti motivacija u današnjici
Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta “Ahmet Yesevi“Muhiddin Simsek je ocijenio kako je važno podsjećati na imenovane vrijednosti u kontekstu današnjice, jer tesavvufska tradicija podsjeća na potrebu širenja poruka mira, te stavljanje čovjeka u fokus.
„Zašto kažem da je skup u pravo vrijeme - zato što čovječanstvo nije položilo ispit. Velikani tesavvufa su govorili jezikom srca i najveću važnost su pridavali čovjeku. Širili su princip da treba jačati i pridavati pažnju životu čovjeka da bi i država živjela i opstajala. Da se to shvatilo i implementiralo, ne bi milioni ljudi poginuli u Prvom svjetskom ratu, niti stotine hiljada u Drugom svjetskom ratu, niti bi danas 3.000 djece završilo pod zemljom u Gazi.“, kazao je Simsek.
Predsjednik Instituta “Yunus Emre“Šeref Ateš je u obraćanju prisutnima podsjetio i na važnu geografsku simboliku koja može biti usmjerenje u praktičnom djelovanju pojedinca i kolektiva.
“Sunce izlazi sa istoka i u kontekstu historije filozofije Istok je bio regija svjetlosti, dok je Zapad simbol mraka i zalaska sunca. Samo u turskom jeziku imamo da riječ istok nastaje od korijena rađanja, a riječ zapad se izvodi iz korijena zalaska. Tako su svi velikani u prošlosti svjetlost sa istoka donosili ka zapadu. Na tom putu je bilo mnogo velikana, a prije svih je to bio Ahmet Yesevi“, kazao je Ateš.
Uzori od kojih je moguće učiti međuljudske odnose
Simpoziju je prisustvovao i reisul-ulema IZ u BiH Husein-ef. Kavazović koji je istakao da je sufizam nešto veličanstveno što je proizašlo i izraslo iz islama i u islamu.
„Svojom čistotom, produhovljenošću, krotkošću i mudrošću lahko je uspostavljao veze među ljudima, povezujući ih i na velikim razdaljinama. Tako su ljudi iz tog miljea održavali i njegovali međusobne kontakte i kada fizičke komunikacijske maršrute nisu bile tako razvijene. To je nešto što nas ne samo oduševljava, već nas i uči da međuljudska saradnja, naročito ako se njome stremi istim ili sličnim ciljevima, uvijek nalazi puta da se uspostavi i bude funkcionalna.“, rekao je reisul-ulema.
Ocijenio je da ova izlaganja mogu detaljnije približiti sufizam slušaocima, te uz sve njegove dimenzije, ukazati i na onu koja unapređuje međuljudsko razumijevanje.
„Sufizam je uvijek u ljudska srca ulijevao nadu, ljude dizao u visinu i u njima pokretao ono pozitivno, univerzalno, ono blago i toplo. Stoga je krčio puteve i prema drugima, nemuslimanima, i s njima lahko nalazio zajedničku riječ i razumijevanje“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Poklon Islamskoj zajednici
Profesor Šimšek je u ime organizatora reisul-ulemi Kavazoviću i Islamskoj zajednici u BiH poklonio vrijednu Enciklopediju rječnika imena turske književnosti, koju je pisalo blizu 1.500 intelektualaca i koju čini 20 knjiga od po 500 stranica.
„Ovaj simpozij nas podsjeća na te duboke veze među našom braćom muslimanima, bez obzira koliko daleko bili i vremenski i geografski.“, kazao je.
S obzirom na to da se simpozij održava u periodu koji svjedoči stravičnim zločinima u Gazi, uvodničari na ovom simpoziju su ukazali na zlo, s jedne, ali i patnju s druge strane.
Rektor IUS-a Ahmet Yildirim je ovom prilikom istakao da kao muslimani duboko suosjećamo s našom braćom u Palestini, ali i da je i ovo prilika da se postavi pitanje stanja muslimana u svijetu s obzirom da ne mogu zaustaviti stradanje nevinih ljudi u Gazi, baš kao što nisu zaustavili ni genocid nad Bošnjacima u Srebrenici.
Reisul-ulema Kavazović je podsjetio na odgovornost koju muslimani imaju kada je riječ o zločinima u Gazi.
„Nažalost, mi pouke iz naše povijesti nismo uzimali. Ovo što se trenutno događa u Gazi je rezultat naših međusobnih sukoba u Iraku, u Siriji, u Libiji, u Sudanu, u Afganistanu i diljem islamskog svijeta. Molimo dragog Boga, prije svega, da sukobi među nama prestanu. Onog trenutka kad se to dogodi, mi ćemo biti jaki i snažni i moći ćemo zaštititi našu nejač. Sve dok se budemo međusobno uništavali, nećemo uspjeti zaštititi našu nejač. Nismo to mogli uraditi u Bosni, ne možemo sada ni u Gazi.“, kazao je reisul-ulema Kavazović.
Međusobno razumijevanje, nastojanje da se razgovara i razumijeva onaj drugi, čovjek u fokusu i izgradnja zajednice umjesto sukoba i neprijateljstva – jedan od od zaključaka koji se prožima kroz sve spomenute tematske cjeline ovog simpozijuma.