Umni čovjek i osobena stvaralačka pojava
U organizaciji Univerziteta u Sarajevu, Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu 26. oktobra je održana promocija knjige Ram Bulja i druge pripovijetke, Ćamila Sijarića. Pripovijetke je izabrao Faruk Dizdarević.
Promocija je održana povodom 110 godina od Sijarićevog rođenja. O knjizi su govorili: prof. dr. Sofija Kalezić, prof. dr. Edin Pobrić, prof. dr. Sead Šemsović, akademik Faruk Dizdarević te književnik Hadžem Hajdarević, koji je moderirao promociju, a autor je i predgovora ove knjige.
Promociji su prisustvovali brojni gosti i članovi porodice Ćamila Sijarića.
Mjesto Sijarića u bošnjačkoj književnosti
Profesor Šemsović je istakao da je važno kontekstualizirati mjesto Ćamila Sijarića u bošnjačkoj književnosti te se ne može razmatrati izvan tog konteksta. Potom je govorio o razvoju pripovijedne proze i romana u kontekstu bošnjačke književnosti te podsjetio na niz pisaca.
“Kada Ćamil Sijarić objavljuje Ram Bulja, objavljuje je unutar nestajanja bošnjačkg identitarnog miljea, koji Sijarić, ustvari, vraća”, kazao je Šemsović.
Istakao je da je i sam roman Bihorci, prvi roman nakon 1945. godine koji će vratiti ambijent bošnjačke sredine.
“Sijarić prethodi 1966. godini, kada se pojavljuju tri izuzetno važna književna teksta, koji će utjecati na daljnji razvoj bošnjačke književnosti: Derviš i smrt, Kameni spavač i Pobune. Ćamil je uvod u te pojave”, kazao je on.
Naglašava da je Sijarić bošnjački pisac o kojem je napisano najviše naučnih radova, ali i ističe da često nedostaje posmatranje književnog teksta unutar jednog književnog toka.
Osvrnuo se i na Sijarićevu poeziju te je dodao, na primjeru jedne od njegovih pjesama, iako poezija nije obimom značajan dio njegovog opusa, da je dilema “Kako odgovoriti vremenu koje protiče”, motiv koji se često pojavljuje kroz Sijarićevo djelo.
Majstor jezika, pričanja i pjesnik prostora
Profesorica Kalezić iz Crne Gore naglasila je da se iz Sijarićevih prvih djela očituje da on “predstavlja modernu i osobenu stvaralačku pojavu”.
Dodala je da Sijarićeva djela u svakom vremenu dobijaju nova značenja.
Istakla je motiv i profil žene kojim se Sijarić bavio te naglasila da donosi širok dijapazon portreta ženskih likova, različitih profila žena. O tome je govorila na primjeru Sijarićevog romana Raška zemlja Rascija.
O spomenutom romanu istakla je da je bogat “slikovitošću i raznovrsnošću kolorita, lirski portretisanim junacima, vještom kompozicijom i idejnom slikovitošću”. Dodala je da je u romanu prisutno “autorovo viđenje žene u svim sferama”.
Kalezić je podsjetila da je Sijarić u književnoj kritici prepoznat i kao historičar,a naglasila je da ga je krasila i metaforičnost teksta.
Profesor Edin Pobrić je kazao da se, pri ponovnom čitanju zbirke “Ram Bulja i druge pripovijetke”, podsjetio da Sijarić posjeduje tri udarne karakteristike: jezik; on je majstor pričanja te on je pjesnik prostora naspram pjesnika vremena.
U svome govoru Pobrić je Sijarićev kvalitet opisao kroz njegovu uspješnost u objedinjavanju humora i erosa.
Čarobnilo Sijarićevih riječi
Akademik Faruk Dizdarević, koji se i družio sa Sijarićem, osvrnuo se na više različitih etapa njegovog života, od odrastanja do smrti.
O Sijariću je govorio kao o čovjeku koji je često govorio o zavičaju te podsjetio kako su ljudi iz njegovog zavičaja doživljavali njegovo pisanje.
Dizdarević je istakao da je Sijarić bio izuzetan pripovjedač.
“Neko čarobnilo je zračilo iz njegovih riječi, strujanje duha, ozarenje duša, nešto što imaju samo jedinstvene ličnosti”, kazao je Dizdarević.
U nastavku je podsjetio na niz književnih kritika o Sijarićevom djelu, koje su prepoznavale njegovu izvanrednost u književnosti.
Dizdarević se posebno osvrnuo na Sijarićev dar usmenog kazivanja, što su mnogi potvrdili, a neki isticali da je usmeno bolje kazivao negoli pismeno. Dodao je da je mnogo toga što je Sijarić kazivao ostalo nezabilježeno, osim dijela na magnetofonskim trakama i slično.
“Sijarić, umni i plemeniti čovjek, nikada nije dozvoljavao da se o drugom čovjeku, a pogotovo o piscu, govori grubo. Prema svojim kolegama je bio pitom”, naglasio je Dizdarević dodavši da je mnogim kolegama i pomagao u književnom svijetu.
Promociju su izvedbama na flauti i violini obogatile unuka i praunuka Ćamila Sijarića Hanan Hadžajlić te Farah Sijarić.
Upravo je književnik Hajdarević, ističući postojanje muzikalnosti u Sijarićevom glasu pri kazivanju, naglasio zanimljivim da su njegovi nasljednici uglavnom muzički orijentisani.
Prisutne su po završetku promocije pozdravili rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj i predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka Ekrem Lekić.
Podsjetimo, Sijarić je rođen 18. decembra 1913. godine, u Šipovicama kod Bijelog Polja, a umro je u Sarajevu, 6. decembra 1989. godine.
U Čitaonici Biblioteke ‘’Behrambeg’’ 19. 10. 2023. godine promovisana je knjiga ‘’Bosanski jezik i komunikacija u nastavnoj praksi’’ autora prof. dr. Ismaila Palića i prof. dr. Mirele Omerović.
Oknjizi su, pored autora, govorili prof. dr. Refik Bulić i prof. dr. Sead Nazibegović, a moderirao je Sead Husić. Na početku promocije prisutnima se obratio direktor Biblioteke Admir Muratović.
Knjiga ‘’Bosanski jezik i komunikacija u nastavnoj praksi’’ predstavlja svojevrstan priručnik za bosanski jezik i komunikaciju u nastavnoj praksi i kao takva namijenjena je, prije svega, nastavnicima i učenicima, ali i svima onima koji žele poboljšati svoje jezičke kompetencije. Prvi dio knjige je teorijski određen a drugi se tiče praktičnih otvorenih problema u nastavi i komunikaciji, što ovu publikaciju čini izuzetno neophodnom, te je ista odmah naišla na širu primjenu kod nastavnika ne samo bosanskoga jezika. Pisan jednostavnim stilom, uz svu neophodnu naučnu aparaturu, ovaj priručnik bit će od velike pomoći i značaja svima kojima je bavljenje jezičkim kompetencijama profesionalna kategorija. Autori su istakli da se radi o priručniku koji na svoj način podrazumijeva uopćene teorijske postavke o kompetencijama, a što opet znači ono što nastava maternjeg jezika zahtijeva kada je u pitanju razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje koje je propisao evropski referentni okvir. Također, istaknuto je da su neophodni drukčiji pristupi učenicima koji opet podrazumijevaju revidiranje nastavnih planova i programa, a to ova publikacija na neki način i jeste. Drukčiji pristupi, rješavanje otvorenih problema u nastavi i komunikaciji, ono je što knjigu ‘’Bosanski jezik i komunikacija u nastavnoj praksi’’ čini izuzetno bitnom i društveno odgovornom. Promotori su istakli ogroman značaj koji ova i slične knjige u našoj bosanskohercegovačkoj društvenoj zajednici imaju, jer se bave pitanjima odgojno-obrazovnog sistema i cjelokupne obrazovne politike. Pored stručne elaboracije, istaknuta je i praktična namjena ove knjige, budući da sadrži odgovarajuće nastavne materijale koji su na odličan način koncipirani – neobavezni, motiv su više da im učenici pristupaju i rješavaju ih na veliko zadovoljstvo.
Promocija knjige ‘’Bosanski jezik i komunikacija u nastavnoj praksi’’ organizovala je Biblioteka ‘’Behram-beg’’ povodom Mjeseca knjige, a u sklopu programa obilježavanja 30 godina Biblioteke.