„Pamćenje svijeta - otrgnuto od zaborava“
Manifestacija „Pamćenje svijeta - otrgnuto od zaborava“, koju organizira Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, otvorena je 27. oktobra predavanjem o temi „Knjiga i priroda“i trajat će do 10. novembra
„Ova manifestacija je nastavak naših aktivnosti i naših nastojanja da osvježavamo ono što ova biblioteka stoljećima čuva, razrađuje i, na neki način, čini dostupnim našoj javnosti, a to su znanja i dokumenti koji govore kako bi ljudi trebali raditi i, također, znanja i dokumenti koji govore kako ljudi ne bi trebali raditi“, kazao je direktor Biblioteke Osman Lavić.
Predavač je bio doc. dr. Samedin Kadić, a predavanjem se Biblioteka pridružila obilježavanju Nacionalnog dana svjesnosti o bibliotekama.
„‘Knjiga i priroda’ je preširoko postavljena tema, toliko široko da se ne mogu izbjeći poetska ili simbolička poigravanja. Pri tome sam se pozivao na sveti tekst, gdje je uvijek postojala jasna identifikacija knjige i prirode kao takve“, izjavio je Kadić.
Živimo u vremenu gašenja „velikih“ajeta
Naglasio je da posebno u islamskoj tradiciji postoji duboka identifikacija između Knjige - Kur’ana i prirode.
„Naime, u Kur’anu se sve što sadrži, što je repozitorijum znakova ili ajeta, naziva kao knjiga. Kur’an nas stalno upućuje da su ajeti ono što postoji u prirodi. Cvijet je ajet, odnosno znak, vjetar je znak, šuma je znak. Oni su važni u čovjekovoj egzistencijalnoj potrazi za smislom. U islamskoj tradiciji priroda je objava u jednakoj mjeri kao i Kur’an. Ko skrnavi prirodu, treba ga tretirati kao da skrnavi Objavu. Nažalost, živimo u vremenu gašenja tih velikih ajeta, usljed raznih vrsta zagađenja prirode, gdje se ti veliki, egzistencijalni prirodni znakovi gase, što vodi čovjeka u egzistencijalnu pustinju“, kazao je on.
Između ostalih sadržaja, posjetioci su na samom otvorenju imati priliku uživati u muzičkim izvedbama sevdalinki učenica JU Osnovne muzičke škole „Mladen Pozajić“Sarajevo Ume Čizmić (violina) i Amine Račić (vokal).
U okviru manifestacije bit će održane dvije izložbe, stručna predavanja iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike, zaštite i promocije kulturne baštine, dan filma (projekcije dokumentarnih i dokumentarno-igranih filmova o pisanoj baštini za učenike osnovnih i srednjih škola), radionica za djecu i debatno takmičenje za srednjoškolce.
Također, svih deset dana trajanja manifestacije bit će obezbijeđen besplatan ulaz u Muzej knjige Biblioteke za sve posjetitelje.
„Ovo je poziv našoj javnosti, našim sugrađanima, našoj omladini da dođu i posjete jedinstven muzej - jedinstven i po nazivu, i po konceptu, možda čak i na Balkanu. Naime, tu smo izložili naše dokumente, ali smo pratili put knjige od njenog nastanka do današnjih dana, način na koji je ovdje prepisivana, skriptorije koji su organizirani za njeno umnožavanje, institucije u kojima se čuvala i proučavala, kao i desetine naših umnih ljudi koji su pjevali, pisali, mislili, na orijentalnim i bosanskom jeziku, a čija djela mi čuvamo u ovim prostorima. Ponekad ovakvim manifestacijama budimo te naše mislioce, filozofe, logičare, matematičare, razgovaramo sa njihovim idejama, učenjima, stremljenjima, pokušavamo ih dovesti u kontakt sa današnjicom“, naglasio je direktor Biblioteke Lavić.
Manifestacija i UNESCO-ov registar
Manifestaciju „Pamćenje svijeta - otrgnuto od zaborava“Biblioteka organizira u okviru obilježavanja godišnjice uspostavljanja UNESCO registra Memory of the World, u koji je upisana i rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.
Ovaj UNESCO-ov registar pokrenut je 1992. godine, u toku rata u Bosni i Hercegovini, a najznačajniji motiv za ubrzanje pokretanja bilo je uništavanje dokumentarne baštine u Bosni Hercegovini u to vrijeme, a posebno razaranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, odnosno Vijećnice Grada Sarajeva.
Manifestacija je koncipirana na takav način da je usmjerena i okrenuta prema najrazličitijim kategorijama društva, a poseban fokus je na mladima, učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima, kao i mladim istraživačima, naučnicima i kulturnim djelatnicima.
Niko od nas nije htio ličiti na neku slavnu osobu koja ima lijepo tijelo i haljine, koja redovno ide na fitnes i zdravo se hrani. Ništa od toga nismo ni mogli imati. Svi smo htjeli ličiti na one koji na očigled cijeloga svijeta nestaju. Na one koji nemaju šta izgubiti i koji su od svoje propasti i smrti napravili spektakl rugajući joj se.
Amila Kahrović-Posavljak, Smrtova djeca