Pretilost – izazovi, brojke i savjeti za početak procesa mršanja
Šta je prekomjerna tjelesna masa i pretilost
Prekomjerna tjelesna masa i pretilost definišu se kao nenormalno ili prekomjerno nakupljanje masti koje mogu narušiti zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pretilost je definisala kao bolest, u kojoj se višak masnog tkiva nakuplja u tolikoj mjeri da ugrožava zdravlje. Danas pretilost predstavlja jedan od najvećih svjetskih javnozdravstvenih problema. Put do prekomjerne tjelesne težine i pretilosti vodi preko ubrzanog načina života, prekomjernog unosa kalorija, nepravilne ishrane, tjelesne neaktivnosti, tu su i faktori poput globalizacije i urbanizacije, ubrzanog načina života i neizostavan faktor je stres. Pretilost je jako kompleksna, mogla bi se definisati i kao multifaktorska jer se razvija pod uticajem genetskih i metaboličkih faktora. Tu su i faktori okoline, socijalne sredine, kulturološke sredine i loših životnih navika.
Uzroci pretilosti
Uzroci nastanka pretilosti mogu biti vrlo različiti, a najčešći uzrok pretilosti je energetska neuravnoteženost. Visoko kalorična hrana bogata mastima, prerađenim šećerima koja se konzumira u većim količinama u kombinaciji sa smanjenom tjelesnom aktivnošću dovodi do stvaranja povećene količine energije koja se deponuje u tijelu u vidu masti. Naučna istraživanja su pokazala da u razvoju pretilosti postoji i značajan genetski uticaj. Jedan od uzroka pretilosti smatra se i rezistencija na hormon leptin, koji u najvećoj mjeri luči masno tkivo. Hormon leptin ima dejstvo kao signalna molekula, koja se veže za svoje receptore u hipotalamusu održava energetsku homeostazu organizma. Nizom regulatornih mehanizama dovodi do smanjene pohrane i pojačanog iskorištavanja masti. Kada su energetske zalihe smanjene ili npr. u stanju gladovanja, dolazi do snižavanja nivoa leptina u krvi. Pretpostavka je da se kod pretilih osoba razvila rezistencija na leptin, jer su kod tih osoba vrijednosti leptina povećane. Također, važno je uzeti u obzir da bolesti endokrinog sistema mogu dovesti do sekundarne pretilosti. Pod sekundarnom pretilošću smatraju se bolesti štitne i nadbubrežne žlijezde. Mast se najvećim dijelom pohranjuje u adipocitima masnog tkiva što uzrokuje njihovu hipertrofiju, ali i u drugim organima kao što su jetra i koštano-mišićni sistem, posebno kod ljudi s pretjeranom tjelesnom težinom.
Pandemija pretilosti
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju da se pretilost u svijetu od 1975. godine gotovo utrostručila. U 2016. godini prekomjernu tjelesnu masu imalo je više od 1,9 milijarde ljudi. Od toga je preko 650 miliona bilo pretilo. Sveukupno, oko 13% odrasle svjetske populacije (11% muškaraca i 15% žena) bilo je pretilo u 2016. godini. Preko 340 miliona djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Prevalencija prekomjerne težine i pretilosti među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina dramatično je porasla, 1975. godine iznosila je samo 4 posto, dok je u 2016. godini iznosila nešto više od 18 posto. Porast se dogodio slično i kod dječaka i djevojčica, u 2016.godini, 18 posto djevojčica i 19 posto dječaka imalo je prekomjernu težinu. Prekomjerna težina i pretilost povezani su s većim brojem smrtnih slučajeva u svijetu. U 2019. godini 38 miliona djece mlađe od pet godina imalo je prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Nekada je to bio problem samo kod razvijenih zemalja, s visokim nacionalnim dohotkom, međutim pretilost je sada u porastu i u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, posebno u urbanim sredinama. U Africi se broj djece s prekomjernom težinom do pet godina povećao za gotovo 24 posto od 2000. godine. Gotovo polovica djece mlađe od pet godina koja su 2019. godine imala prekomjernu tjelesnu masu ili pretilo, živjela je u Aziji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), Global Health Observatory 8 posto smrtnih slučajeva u 2017. godini rezultat je pretilosti, što predstavlja porast od 4,5 posto u odnosu na 1990. godinu. Taj se udio značajno razlikuje u cijelom svijetu.