Osnaženje promišljanja o islamu i prilika za dijalog
Međunarodni naučno-stručni simpozij „Filozofija islama“održan je 10. i 11. novembra u Kongresnoj dvorani „H. Salim Šabić“u Islamskom kulturnom centru Zagreb, a u organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Naučno-istraživačkog instituta „Ibn Sina“Sarajevo i Bošnjačke nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.
Uuvodnom obraćanju predsjednik Mešihata muftija zagrebački akademik Aziz-ef. Hasanović naglasio je da se ovaj simpozij održava tradicionalno, 28. put, povodom godišnjice otvorenja Islamskog centra u Zagrebu.
Istinsko promišljanje za humani opstanak
„Islamski centar u Zagrebu je međunarodno središte znanja, oaza zdrave misli. To najbolje potvrđuje činjenica da se okupljamo oko važnih tema već 28. put. Islamski centar u Zagrebu je svojim sadržajima postao centar nauke, centar međureligijskog dijaloga i upoznavanja. Kroz godine, otvarane su teme o kojima se malo govorilo, a još manje pisalo. Tema poput ovogodišnje ima zadaću da nas dodatno ojača u promišljanjima islama i ohrabri da ulazimo u dijalog. Nadam se da će ova naučna sofra biti od svekolike koristi“, kazao je muftija Hasanović, koji je simpozij proglasio otvorenim.
Ideja ovog simpozija je otvaranje stalnog kanala filozofskih, teoloških, socioloških, kulturoloških, kritičkih, umjetničkih, naučnih (u svoj širini te riječi) pokušaja razumijevanja islama U svim njegovim segmentima, kritičkog vrednovanja povijesti islamske filozofije i islamske kulture, te usporedbi teoloških, kulturoloških filozofskih i drugih dimenzija jednobožačkih religija.
Također, ideja je donijeti i prikazati presjek naučnih, kulturnih, filozofijskih i teoloških interesa i intelektualnih stremljenja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, a prema mogućnostima i aktuelnih svjetskih tendencija u razumijevanjima među religijama i religijskim hijerarhijama.
Raznolikost tema simpozija
„Sjećam se jednog mog profesora koji je govorio dok god je u jednom narodu, u jednoj epohi, živo filozofsko mišljenje, istinsko promišljanje svijeta, čovjeka, metafizike, fizike svijeta, Boga, dotle ima nade za humani opstanak te zajednice, te epohe, tog dijela svijeta. Meni je drago da se ovih dana u Zagrebu našao tako veliki broj intelektualaca, umova, pogleda, koji sagledavaju sva ova pitanja“, izjavio je ovom prilikom akademik Enes Karić, jedan od učesnika simpozija.
Prof. dr. Sead Alić, jedan od učesnika simpozija, naglasio je da je „Filozofija islama“tema koja je važna, naročito danas, i naročito u ovom dijelu Evrope.
„Važno je da se o njoj razgovara, ponajprije i ponajviše zbog toga što se malo zna o islamskoj filozofiji, ali i u širem smislu malo se zna o kulturološkoj dimenziji islama. U situaciji koja stalno proizvodi neke netrpeljivosti, nesporazume, bitno je da se bolje upoznamo, a najbolje ćemo se upoznati tako da uđemo u srž, bit, onoga što nazivamo islamom i onoga što možemo nazvati filozofijskom interpretacijom i dimenzijom islama“, ocijenio je Alić.
Izlagači prvog dana simpozija bili su akademik Enes Karić, Hudžetullah dr. Hamid Shahriari i mr. Senad Hevešević.
„Moje izlaganje nosi naziv ‘Znanje i znanost u konceptualizaciji odgojno-obrazovnih reformi savremenog muslimanskog mišljenja’, ili pojednostavljeno kazano kako u savremenom dobu povezati religiju i nauku, na način koji će dati najviše koristi čovječanstvu u cjelini i koji će na najbolji način ostvariti sve ono što islam kao univerzalne vrijednosti propagira“, naveo je Hevešević.
Prvo izlaganje drugog dana simpozija održao je prof. dr. Hilmo Neimarlija, o temi „Misaonost islama u pristupima Čedomila Veljačića, Nerkeza Smailagića i Daniela Bučana“.
On je kazao da se pristupi Veljačića, Smailagića i Bučana islamskoj misaonosti tematiziraju kao kulturno-povijesni događaji rasvjetljavanja filozofije islama u užem i širem značenju.
„Kulturno-povijesni značaj pristupa utvrđuje se u njihovoj izvornosti i cjelovitosti; i Veljačić, i Smailagić i Bučan su, svaki iz svojih vlastitih pretpostavki, poduzeli korjenito promišljanje duhovnog svijeta islama i povezano rasvjetljavanje njegovih pojava u širokim vidicima kulturno-povijesnog smisla. Njihovi uvidi u islamsku misaonost, u izvore, kretanja i postignuća muslimanske mudrosti višeg stila, razmatraju se kao misaona kretanja, koja imaju vjerodostojno značenje u samima sebi i važan opći značaj u procesima duhovnog života u našim jezičkim prostorima“, naglasio je Neimarlija.
O temi „Božanska poruka i tehnologije savremenog doba“govorila je prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić. Ona je naglasila da smo „u vremenu u kojem naporedo postoje i dalje važne božanske poruke i logosi sa tehnologijama koje de facto kopiraju božanske zakone i logose“.
„Tu su dva koncepta - božanski i antibožanski. Tako i dvije životne filozofije, božanska i antibožanska. I podjela ljudi na pristalice jedne i druge filozofije od svakodnevlja do najviših uzvišenosti. Antibožanska filozofija nudi čovjeku ‘bogovanje’ vječni život, vječnu vlast što je čovjek još u raju, džennetu izgubio prvom ‘prevarom’. ‘Moderna prevara’ nudi se kao tehnologija, najprije kao transhumanizam (zamrzavanje tijela, aplojdovanje mozga, superinteligencija, kiborzi i roboti, ljudska košnica, neurolink) na način tzv. nauke, znanosti i perfektnom propagandom mašinerijom, koja je bez duše, bez emocije, bez živog života tek materijalna forma novih porobljavanja i prevara za čovjeka. Potrebno je budno stražariti nad integritetom svojeg i nematerijalnog i materijalnog tijela“, kazala je ona.
Među izlagačima drugog dana simpozija bili su i prof. dr. Amir Karić (Islam i Evropa: Mjesto islama u oblikovanju evropskog identiteta), doc. dr. Samedin Kadić (Reforma i kriza u modernom muslimanskom mišljenju), doc. dr. Rusmir Šadić (Islam u suvremenom svijetu: ka novim putevima razumijevanja), prof. dr. Metin Izeti i prof. dr. Kushtrim Ahmeti (Sufijska epistemologija i duhovno iskustvo u islamskoj duhovnoj tradiciji), i brojni drugi.