Historija koja inspiriše ljepše sutra
U ovom broju predstavljamo jedan od većih medžlisa na području Muftijstva tuzlanskog – Medžlis Živinice. Tim povodom smo razgovarali s glavnim imamom Sedin-ef. Karićem o stanju, izazovima i perspektivama ovoga medžlisa i džemata koje okuplja.
Medžlis Živinice broji dvadeset i sedam džemata, dvadeset osam džamija te dvadeset i devet imama s glavnim imamom. Dva imama su uposlena u dva džemata s dvije džamije. U administrativnom segmentu uposlene su tri osobe. U većini džemata religijske aktivnosti su redovne, kako nas je upoznao glavni imam Sedin-ef. Karić te u nastavku podsjetio na specifičnost jednog od džemata Medžlisa.
Historijski pregled
„Jedna džamija zauzima posebno mjesto u bilo kojem kontekstu da se spominje. Riječ je o džamiji u džematu Džebari. Ona je ujedno i najstarija džamija na području Medžlisa, Tuzlanskog bazena i jedna od najstarijih džamija u BiH koja je i danas u funkciji. Pretpostavlja se da je sagrađena za vrijeme sultana Fatiha, prema nekim usmenim predanjima, ali postoje i naznake da je ipak sagrađena krajem XV ili početkom XVI stoljeća. Za ovu džamiju veže se tradicionalni mevlud koji se organizuje svake godine prvog vikenda u mjesecu augustu, na kojem se okuplja i po nekoliko hiljada vjernika“, istakao je glavni imam Karić.
Podsjetio je da su s procesom islamizacije stanovništva formirana i nova naselja i džemati.
„Džamija na lokalitetu Musići, Stari Đurđevik, je sagrađena 1630. godine, kao i džamija u Priluku (jedna od rijetkih drvenih džamija – nacionalni spomenik) koju su sagradili Šejh Hasan i Mustafa 1735 /36. godine. Za ostale ranije sagrađene džamije još uvijek nemamo pouzdanih izvora, ali prema popisu koji je uradila Austro-Ugarska 1882. godine, na području općine Živinice tada se spominje pet džamija. Ostale džamije su uglavnom nastale u 18., 19. i 20. stoljeću. Tako da je pred posljednu agresiju na BiH bilo ukupno trinaest džemata“, dodao je.
Broj džemata je danas duplo veći, što je i razumljivo, kazao je glavni imam, s obzirom da je i broj stanovnika na ovom području povećan u odnosu na predratni period.
„Grad Živinice je bio jedan od rijetkih gradova u BiH koji do 1987. nikada nije imao džamiju. Bio je jedan mekteb koji je sagrađen oko 1930. ali je isti i srušen 1960. godine. Važan korak u formiranju džemata grada Živinica desio se u periodu 1970/72. godine, kada je kupljena kuća u Ulici Pašage Gogića na broju 11, gdje je na spratu bio mesdžid a u prizemlju su bile prostorije administracije tadašnjeg odbora Islamske zajednice. Prvi džuma-namaz u tim prostorijama klanjao je Smajo-ef. Salihović a prvi mutevelija bio je Mujo Hodžić. Prva džamija sagrađena je tek 1987. godine i to je bila prva džamija u gradu u naselju Rudar“, podsjetio je glavni imam.
Nakon agresije, Općinsko vijeće je dalo saglasnost za izgradnju Islamskog centra i džamije u centru Živinica, a otvorena je 2004. godine.
„Od zamišljenog grada bez džamija danas u gradu Živinice i prigradskim naseljima imamo četiri džamije, Oskova, Rudar, Strašanj i Centar te jedan mesdžid“, istakao je. S obzirom da su džematlije, tamo gdje nije bilo moguće graditi džamije, gradili mektebe i mesdžide, danas Medžlis Živinice broji 65 mekteba i sedam mesdžida. Osim toga, i dvije tekije te jedno turbe - Abukino turbe u džematu Suha, upoznao nas je glavni imam.
Mnogo je uloženo, a još se gradi i planira
Mektepsku nastavu na nivou Medžlisa pohađa oko 2.500 polaznika. Nastava Islamske vjeronauke se odvija u devet osnovnih i dvije srednje škole, koju održavaju 22 vjeroučitelja.
„Svi naši takmičari, bilo da je riječ o mektepskom takmičenju ili takmičenju iz Vjeronauke uvijek su imali zapažane rezultate na svim nivoima. Kroz sve navedeno te jaku i naslijeđenu tradiciju slanja djece na pouku, različite programe rada, Školu Kur’ana koju smo nedavno pokrenuli, mekteb, kao nezaobilazni dio obrazovanja i odgoja djece u našim džematima, je bio i ostao važan segment naših sredina, mahala pa i gradske sredine koja se sve više naseljava“, naglasio je glavni imam.
Dodaje da u radu s djecom mnogo pomažu i vjeroučitelji, ali je, također, naglasio da određeni procenat djece, koja slušaju predmet Vjeronauke u školama, ne pohađaju redovno mektepsku nastavu.
„U većini naših džemata odvija se i pouka kur’anskom pismu naših starijih džematlija i iz godine u godinu interesanata ne manjka kao i rad s mladima, a preko Asocijacije žena djeluje više sekcija i edukacijskih programa“, izdvojio je.
Dodao je da s područja Živinica potiče i devet hafiza koji djeluju u drugim mjestima, a trenutno na području Medžlisa broje petero mladih hafiza.
„S ovih prostora potekli su i veliki alimi, a nama najpoznatija imena su Hifzija Suljkić, rodom iz Džebara, koji je po svojoj želji i ukopan u haremu džebarske džamije, iako je svoj radni vijek proveo na području Medžlisa Zvornik i drugi veliki alim, koji je rođenjem s našeg područja, je kadija Redžep-ef. Muminhodžić, autor Ta’alimul-islama iz kojeg su mnoge naše generacije godinama učile o osnovama svoje vjere. I jedna naša džamija u džematu Ribac gdje je kadija i rođen nosi naziv po njemu“, podsjetio nas je glavni imam Karić.
Tokom ramazana klanjanje teravih-namaza je organizirano na 72 mjesta, džematske mukabele se uče u svim džamijama, a od 2013. godine u Islamskom centru se uči i hafiska mukabela.
„Mnogo je izgrađeno i uloženo u sve segmente razvoja, pratili smo potrebe terena, ali je pred nama još mnogo posla. Islamski centar u samom gradu još uvijek nije završen, sporo gradimo, jer smo oslonjeni na vlastite mogućnosti, bez značajnije pomoći sa strane, a uz sve to smatramo jako važnim graditi i otvarati predškolske ustanove i već smo poduzeli prve korake.
Nadamo se da ćemo, ako Bog da, u našem naumu i uspjeti“, kazao je glavni imam.
U odnosu na niz drugih medžlisa, glavni imam naglašava da, iako mladi odlaze i s tog područja, ipak je to dio države koji naseljava stanovištvo iz drugih krajeva.
„Većeg straha i bojazni o značajnijim odlascima ljudi s našeg kraja neće biti, a da ovaj prostor neće popuniti neki drugi koji doseljavaju zbog razvoja i privrede kao i samog položaja u Tuzlanskom kantonu“, kazao je.
Stoga, glavni imam smatra važnijim pitanje o stručnim kadrovima u budućnosti.
„Mislim da je važno nanovo definirati ulogu imama i muallima: odrediti se naspram profila, statusa, s jasnijim opisima primarnih poslova i definiranim ciljevima. Danas je teže navesti šta imam ne radi i šta se ne očekuje od njega negoli šta želimo u njegovom radu da bude značajno primijećeno. Stiče se dojam da mora raditi puno više poslova od primarnih imamsko-muallimskih kako bi odgovorio na mnoge izazove i zadatke koji se pred njega postavljaju. Modernost je izazov i nadam se da ćemo kao zajednica uspjeti naći adekvatne odgovore i programe na korist ljudi i društva u cjelini“, zaključio je glavni imam Karić.