Živi primjeri vrijednosti koje su prenosili
Tezkiretnama: Održan okrugli sto i otvorena izložba o Mehmedu Mujezinoviću i Fejzulahu Hadžibajriću
UGazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 10. novembra je održan okrugli sto i predstavljena je izložba Mehmed Mujezinović i Fejzulah Hadžibajrić, povodom 110 godina od njihovog rođenja, a u okviru Tezkiretname, programa institucionalnog obilježavanja datuma rođenja ličnosti značajnih za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.
Ovim programom zatvorena je i manifestacija “Pamćenje svijeta - otrgnuto od zaborava” koja se tokom protekle dvije sedmice održavala u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković govoreći o značaju Tezkiretname rekao je da se tim projektom nastoji tok odrođavanja od vlastite historije okrenuti u suprotan pravac, te da je taj proces započet sa stjecanjem slobode i polahko se razvija i jača. Napomenuo je da sjećanje ne treba biti samo sebi svrha, te da mora biti živo i svrsishodno kao što su Mehmed-ef. Mujezinović i Fejzulah-ef. Hadžibajrić bili uzorni ljudi i živi primjeri vrijednosti koje su prenosili, koje su zagovarali i kojima su služili, svaki u svom području djelovanja.
„Danas su nam veoma potrebni ljudi njihovih karakteristika, a čini se da ih je veoma malo, ili ih nema“, zaključio je Ljevaković. U prvom bloku okruglog stola o životu i djelu Mehmeda Mujezinovića govorili su dr. Ismet Bušatlić, bivši dekan i profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i mr. Meho Manjgo, arhivist u Fondu specijalnih zbirki u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U svojim izlaganjima oživjeli su sjećanja, između ostalog, i na njegov doprinos u radu Gazi Husrev-begove biblioteke u kojoj je svojevremeno radio. Drugi blok je posvećen životu i djelu Fejzulaha Hadžibajrića, o kojem su govorili direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Osman Lavić, mr. Emrah Seljaci, turkolog i podmladak Gazi Husrev-begove biblioteke, i profesor Hadžem Hajdarević, bh. pjesnik i pisac, predsjednik Društva pisaca BiH.
Iskustvo bibliotekara
Lavić je istakao da je potrebno mnogo vremena da bi se rasvijetlilo djelo i život Fejzulaha Hadžibajrića.
„Dobar dio života, skoro trideset godina, radio je kao bibliotekar, bavio se knjigom i družio se s njom. U svojstvu autora potpisao je tri knjige, stotinu pedeset šest radova, pet prevedenih knjiga i dvadeset sedam radova je preveo. Svojom rukom je osam djela prepisao. Sarađivao je sa svim našim glasilima. U časopisu Anali Gazi Husrev-begove biblioteke objavio je jedanaest naučno istraživačkih preglednih radova. Pisao je o Abdulahu Bošnjaku, Šejhu Mustafi Garibiji ... Pisao je putopise, nekrologe, biografije znamenitih alima u bivšoj Jugoslaviji“, naveo je, između ostalog, direktor Lavić.
Hadžibajrić kao mesnevihan
Emrah Seljaci je govorio o šejhu Fejzulahu Hadžibajriću, rekavši da pripada generaciji koja ga nije imala priliku lično upoznati ali da ga doživljava kao učitelja.
„Njegova pisana zaostavština novim generacijama može poslužiti kao idealan kažiput na putu spoznaje i duhovnog upotpunjenja. Život hazreti šejha je primjer i šejhovima današnjice“, ukazao je mr. Seljaci. Napomenuo je da je neizostavno istaknuti da je Hadžibajrić bio mesnevihan, i da je obnovio tradiciju kazivanja Mesnevije u Sarajevu. Hadžem Hajdarević je rekao da se na okruglom stolu govori o ljudima koji su nas veoma zadužili. Kazivao je o svojim susretima u ličnom i profesionalnom životu s Mjezinovićem i Hadžibajrićem. „Mehmed Mujezinović je istraživao ono što je bilo zapisano u kamenu, u tvrdom materijalu. Šta bismo mi znali o mnogim našim haremima, natpisima i džamijama, o svemu onome što je bešćutno porušeno, da nije bilo ljudi poput Mehmeda Mujezinovića? I šta bismo uopće znali o ukupnom duhovnom naslijeđu da nije bilo Fejzulaha Hadžibajrića? Dok je Mehmed Mujezinović iz kamena kao informaciju prenosio znanja i iskustvo života, kod Hadžibjarića je to bilo u nekom fluidu jezika“, kaže Hajdarević. Prigodnu izložbu o velikanima Mehmedu Mujezinoviću i Fejzulahu Hadžibajriću priredili su uposlenici Gazi Husrev-begove biblioteke Ruhulah Hodžić, Adnan Ćurovac i Ali Drkić.