Uticaj savremenih dijeta na zdravlje i mehanizam gubitka kilograma

Preporod donosi serijal tekstova mr. Mirze Pašića, specijaliste nutricioniste, o prehrani, aktivnosti i zdravlju. Mirza Pašić je rođen u Sarajevu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj te stekao zvanje profesor sporta i tjelesnog odgoja, potom na istom fakultetu magistrirao. Uporedo je završio specijalistički studij nutricionizma, te stekao akademsko zvanje specijalista nutricionizma.

Usvijetu prehrambenih trendova i stalnih potraga za idealnim načinom prehrane, popularne dijete često privlače pažnju. Svake godine se pojavljuju nove dijete koje obećavaju brze rezultate i bolje zdravlje. No, prije nego što krenemo u svijet ovih prehrambenih pristupa, važno je razumjeti njihove prednosti, nedostatke i kako se uklapaju u dugoročne ciljeve zdrave ishrane. U ovom članku ćemo istražiti nekoliko popularnih dijeta, njihove osnovne principe i naučne aspekte koji stoje iza njih.

Korisno je napomenuti da su mnoge farmaceutske firme razvile koncept za mršanje koji je baziran na preparatima koji vode do kalorijskog deficita. Koriste se raznim trikovima i eliminacijama određenih namirnica, uz to nude dodatke za prehranu na bazi aminokiselina, proteina te različitih hemijskih supstanci. Ovi tretmani osim što su izuzetno skupi mogu značajno ugroziti zdravlje jer je mehanizam djelovanja pojedinih preparata u suprotnosti s prirodom našeg organizma.

Popularne dijete prednosti i nedostaci

Jedna od popularnih dijeta je i Keto dijeta koja je bazirana na unosu masti i proteina i niskom unosu ugljikohidrata (cca 50 grama po danu). Na ovaj način tijelo se potiče da uđe u stanje ketoze gdje se koriste masnoće umjesto ugljikohidrata kao glavni izvor energije. Kada kažemo konzumacija masti u dijeti, misli se na zdrave masti iz ribe, maslinovog ulja, orašastih plodova i slično. Ova dijeta djeluje relativno brzo, no ukoliko je dugotrajna to podrazumijeva i eliminaciju određenog voća i povrća što nas uskraćuje dodatnih vlakana, minerala i vitamina. Važno je napomenuti da je svaka dijeta koja u sebi sadrži eliminaciju jednog od tri makronutrijenta potencijalo opasna po ljudsko zdravlje te je najbolje primjenjivati je uz konsultaciju s nutricionistom ili dijetetičarom.

Hrono ishrana se zasniva na logici da je sva hrana blagotvorna ako se konzumira po biološkom satu tijela. To znači da treba da jedete pravu hranu, u pravom trenutku i u pravoj količini. Prednosti Hrono dijete ogledaju se u kontroli apetita, bolje upravljenje nivoom šećera u krvi i potencijalno boljim snom, s obzirom na ograničen unos hrane tokom večeri. Nedostatak dijete je ograničenost u izboru hrane i nepraktičnost pridržavanja strogo definisanih vremenskih okvira za obroke.

Alkalna prehrana je tema koja je često izazvala interes i kontroverze. Mitovi oko alkalne prehrane često uključuju pretjerane tvrdnje o njenim koristima. Naprimjer, tvrdnja da alkalna prehrana može izliječiti teške bolesti poput raka nije potkrijepljena naučnim dokazima. Također, ne postoji jedinstvena “alkalna” hrana, već se radi o ravnoteži između alkalnih i kiselih namirnica. Vrijednost krvi kreće se između pH 7,35 i 7,45 i nije je moguće promijeniti hranom, s druge strane želučana kiselina je izrazito kisela i varira od 1,5 do 3,5 pH što igra ključnu ulogu u probavi hrane, pravilnoj apsorpciji određenih hranjivih tvari u tankom crijevu i jako važno upravo ta kiselost pomaže u neutralizaciji mikroba.

Mediteranska prehrana je često hvaljena zbog svojih brojnih benefita za zdravlje, ujedno to je prehrambeni stil koji je bio predmetom brojnih naučnih studija. Evo nekoliko naučno dokazanih činjenica o značaju ove prehrane:

• Studije su pokazale da ljudi koji se pridržavaju Mediteranske prehrane imaju manji rizik od srčanih bolesti. Ovo je djelomično zbog obilja maslinovog ulja, orašastih plodova, voća i povrća u njihovoj ishrani.

• Zaštita od moždanog udara: Mediteranska prehrana može smanjiti rizik od moždanog udara jer pomaže u održavanju zdravog krvnog pritiska i smanjenju upale.

• Ova prehrana je povezana s boljom kontrolom šećera u krvi, što je važno za prevenciju dijabetesa tipa 2.

• Konzumacija obilja voća, povrća, integralnih žitarica i maslinovog ulja može smanjiti rizik od određenih vrsta raka, kao što je rak debelog crijeva.

• Mediteranska prehrana može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine i poticanju gubitka težine zbog visokog udjela vlakana i niskog unosa zasićenih masti.

Preporučene namirnice uključuju maslinovo ulje, ribu, orašaste plodove, voće, povrće, integralne žitarice, umjereno pileće i pureće meso. Ova prehrana je bogata antioksidansima, vlaknima i zdravim mastima, što je ključno za očuvanje zdravlja.

U narednom tekstu govorit ćemo o cjeloživotnoj prehrani, glavnim makronutrijentima i važnosti balansirane prehrane za dobro zdravlje i imunitet…