Jubilej jedne od najvažnijih institucija Islamske zajednice u BiH
Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka je jedna od najvažnijih institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja kroz naučnoistraživački rad nastoji istražiti, sačuvati i upoznati naučnu i širu javnost s islamskom tradicijom koju vijekovima bašti
Svečano obilježavanje 15. jubilarne godišnjice Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, naučnoistraživačke ustanove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, održano je 15. novembra u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.
Zaštita identiteta
U ime Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice prisutnim se obratio dr. Ekrem Tucaković, a direktor Instituta dr. Ferid Dautović ovom prilikom naglasio je da je ova institucija napravila izvrsne pomake u očuvanju i afirmiranje islamske tradicije. „U dosadašnjem radu i djelovanju Institut se potvrdio kao značajna naučnoistraživačka ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, što su mu priznali kako domaći tako i strani istraživači i javni radnici, a posebno imami i obični Bošnjaci muslimani koji u Institutu vide ustanovu koja djeluje na zaštiti njihovog vjerskog identiteta“, kazao je Dautović.
Dodao je da je uz to Institut, zahvaljujući aktivnom naučnoistraživačkom djelovanju, postao prepoznat kao jedina ustanova koja posvećeno, naučno i argumentirano djeluje na afirmaciji islamske tradicije Bošnjaka i njenog očuvanja od stranih utjecaja te memorijalizaciji genocida nad Bošnjacima. „U 15 godina svoga postojanja Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka izrastao je u respektabilnu i prepoznatljivu naučnoistraživačku ustanovu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i time opravdao svoje osnivanje, postojanje i dalji kontinuirani naučno istraživački rad na očuvanju i afirmacije islamske tradicije Bošnjaka“, poručio je direktor Dautović.
Tradicija je osnova kulture svake zajednice
Gost predavač ovom prilikom bio je inicijator osnivanja i prvi direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka profesor Mehmedalija Hadžić. „Danas smatram da se Institut treba povezati sa institucijama ove vrste u regionu i svijetu, jer bez tradicije ni jedan narod ne može postojati. Tradicija je osnova kulture svake zajednice. Ako tu činjenicu zaboravimo, onda ćemo uvijek polaziti od samog početka. Dužni smo da nastavljamo tragovima onih prije nas, da tragove poznajemo, da ih budemo svjesni, da kada to uradimo, onda postignemo svoje tragove za generacije koje dolaze“, kazao je Hadžić. Na svečanosti su dodijeljene i zahvalnice institucijama s kojima je Institut u proteklom periodu ostvario dobru saradnju: Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice, Vakufska direkcija Islamske zajednice, Gazi Husrev-begova biblioteka i Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića.
Četvrta manifestacija Dani islamske tradicije Bošnjaka
Na svečanosti je ujedno otvorena i četvrta manifestacija Instituta „Dani islamske tradicije Bošnjaka“, koja je objedinila različite kulturno-edukativne sadržaje koji su održani ili koji će se održati u nekoliko gradova u Bosni i Crnoj Gori. U atriju Medžlisa Tešanj 16. novembra je održana promocija izdanja 15 godina naučnoistraživačkog rada Instituta. O Institutu i izdanjima su govorili promotori: dr. Ferid Dautović, direktor Insituta, dr. Elvir Duranović i dr. Sumeja Ljevaković-Subašić, uposlenici Instituta, te moderator glavni imam Fuad ef. Omerbašić.
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 22. novembra održana je tribina “Bošnjakinja u javnom prostoru”. Učešće na tribini su uzeli dr. Ferid Dautović, dr. Elma Korić i dr. Sumeja Ljevaković-Subašić. Dautović je ovom prilikom govorio o alimi Fatimi Fočak-Mujezinović, navodeći da je smatrana posebnom, neponovljivom muallimom i vaizom, insanom, uzornom kćerkom. O temi žena u javnom prostoru Bosanskog ejaleta govorila je dr. Korić, a dr. Ljevaković-Subašić o prisustvu Bošnjakinja u džamijama kroz povijest. Povodom tribine postavljena je i izložba “Učene žene Bošnjakinje u Leksikonu bošnjačke uleme”, koju su pripremile uposlenice Gazi Husrev-begove biblioteke. Izložbom je predstavljeno deset bošnjačkih učenih žena i dobrotvorki koje su uvrštene u Leksikon bošnjačke uleme, te im je na ovaj način odata počast za doprinos koji su dale u obrazovanju i prosvjećivanju generacija ženske djece. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci 23. novembra je održan i interni naučni skup „Bibliografija radova o Islamskoj zajednici Bosne i Hercegovine u periodu 1930-1941“. Projekat pisanja bibliografija radova o Islamskoj zajednici vodi hafiza dr. Sumeja Ljevaković-Subašić, iz Instituta. „Godine 2009. Institut je pokrenuo projekat pisanja historije Islamske zajednice, budući da u Bosni i Hercegovini još nemamo cjelovitu historiju Islamske zajednice. Budući da je to zaista jedan veliki projekat, odlučili smo da na samom početku uradimo bibliografiju radova o Islamskoj zajednici, kako bi nakon toga pristupili pisanju historije“, kazala je ona. Kako su najavili iz Instituta, naredne godine planirano je objavljivanje monografije radova o Islamskoj zajednici do Drugog svjetskog rata.